Da li pomjeranje sata utiče na svakodnevni život

Došlo je proljeće, a sa njim i proljećni umor. Izražene su zdravstene promjene kod većeg broja ljudi, posebno srčanih i plućnih bolesnika. Reaguju i mala djeca, posebno bebe. Prelazak na ljetnje računanje vremena u proljeće je posebno nepopularno: jer s njim gubimo sat vremena sna. Neki ljudi dobro podnose ovu promjenu, dok je drugima potrebno više vremena da uspostave narušenu ravnotežu. Naš unutrašnji sat između ostalog kontroliše – ciklus spavanja i buđenja, nivo hormona, krvni pritisak, tjelesnu temperaturu i metabolizam. Što znači da se i najmanje promjene odražavaju na naše fizičko blagostanje i mentalne karakteristike. O svemu ovome razgovarala je novinarka RTHN Mira Potpara sa psihološkinjom Jelenom Pejović.

Šta se dešava i koliko naš organizam trpi zbog prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena?

• Na svakih šest mjeseci imamo rotaciju sat unaprijed ili sat u nazad. Mi smo ljudi koji funkcionišu po satu. Pa, kažemo ili čujemo da je sad vrijeme za obrok, posao, odmor, obavljanje određenih radnji, vrijeme za terapiju, vitamine ili odlazak na počinak. Iako se SZO zalaže za ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena, do toga još uvijek nije došlo. Sa prelaskom na ljetnje računanje vremena, mi gubimo jedan sat sna i nismo u prilici da odspavamo onoliko koliko je potrebno našem tijelu. Ovo dovodi do toga da pojedini ljudi akumuliraju deficit sna tokom prve nedjelje, što se dalje odražava na njihovo zdravlje, dobrobit, performanse i raspoloženje.

Zašto neki ljudi imaju jače reakcije ili tegobe, stvar je induvidualne prirode. Dosta zavisi od toga kakav je nečiji hronotip, da li je u pitanju osoba koja ima problem sa uspavljivanjem ili je ranoranilac, i kako se prilagođavaju promjenama. Ljudi koji kasno odlaze na spavanje, a rano se bude najviše osjećaju pomjeranje sata, jer se deficit sna povećava za nekoliko minuta svakoga dana. U jesen je ovaj efekat znatno manje izražen, jer ne dolazi do nedostatka sna usled pomjeranja sata unazad.

Gdje se najviše osjećaju problemi, i koga najviše pogađaju, i šta bi mogli posavjetovati naše gledaoce ?

• Bitnu ulogu igra i starostna granica, jer tinejdžeri se ne bude rano, ali su aktivni do duboko u noć, kako starimo lakše se prilagođavamo, ipak ovaj efekat se kod starijih ljudi može umanjiti, ako nisu više potpuno zdravi ili pokretni, jer manje vremena provode napolju.

Ono što bi ublažilo ove promjene svakako je usklađivanje obroka sa novom satnicom, jer vrijeme konzumiranja hrane je važan faktor kada je unutrašnji sat i naš organizam u pitanju. Takođe, jako je bitno provoditi dovoljno vremena na svjetlosti, posebno ujutru. Hronični bolesnici trebaju pomjerati satnicu uzimanja lijeka po 15 min u naprijed, nikako naglo. Ono što bi bila neka uopštena poruka, ne paničiti, ne biti pod stresom od pomjeranja sata, ako osjetimo određene poteškoće uvijek se treba konsultovati sa svojim doktorom, ako su u pitanju hronični bolesnici. A, sve ostalo treba gledati kao sastavni dio života, treba dati vremena da se organizam privikne, radovati se svakom novom danu, novoj prilici da za sebe i druge učinimo barem jedno dobro djelo, pa makar to bio i samo osmjeh.