Svjetski dan bubrega

Svjetski dan bubrega obilježava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju i Internacionalnog udruženja Fondacije za bubreg u više od 100 zemalja širom svijeta. Od 2006. godine obilježava se svakog drugog četvrtka u martu mjesecu. Ove godine, Svjetski dan bubrega obilježava se 9. marta 2023. godine pod sloganom: „Zdravlje bubrega za sve – pripremamo se za neočekivano, podržavamo ugrožene„.

Hronična bolest bubrega (HBB) je veoma česta, 1 od 10 odraslih ljudi u svijetu boluje od HBB, a ukoliko se ne liječi može biti smrtonosna. Rano otkrivanje bolesti bubrega omogućava pravovremenu njegu i liječenje kako bi se spriječilo napredovanje bolesti i umiranje, a poboljšala isplativost liječenja i održivost. Smrtnost povezana sa bolestima bubrega nastavlja da raste iz godine u godinu i predviđa se da će biti peti vodeći uzrok smrti do 2040. godine u svijetu.

Zajednica – Prepreke ka boljem razumjevanju značaja zdravlja bubrega uključuju složenu prirodu informacija o bolesti bubrega, nisku osnovnu svijest, ograničenu zdravstvenu pismenost kao i ograničenu dostupnost informacija o HBB i nedostatak spremnosti za učenje. 

Zdravstveni radnik – Još jedna prepreka koju treba prevazići kako bi se obezbedila veća svijest je fokusiranija edukacija ljekara, pošto su oni zaduženi za zdravstveno stanje pacijenata. Bolesti bubrega čine veliku grupu oboljenja različitog uzroka, toka, kliničke slike i prognoze. Ova oboljenja najčešće su izazvana infekcijama, metaboličkim poremećajima, toksinima i drugim uzrocima, a manifestuju se kao upale bubrega (glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom) i akutna, odnosno hronična smanjena funkcija bubrega (bubrežna insuficijencija).

Hronična bubrežna insuficijencija nekoliko puta povećava rizik za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, šećerne bolesti, povišenog pritiska, završnog stadijuma bubrežne bolesti (uremije) i prerane smrti (pre 65. godine života). Hronična bolest bubrega je ozbiljno oboljenje koje zbog značajnih troškova liječenja, lošijeg kvaliteta života, skraćenog radnog i životnog vijeka oboljelih predstavlja značajan javno-zdravstveni problem. Hronične bolesti bubrega čine skoro trećinu bolnički liječenih osoba i čak 84% smrtnih ishoda od svih bolesti bubrega.

Osobe kod kojih je postavljena dijagnoza bolesti bubrega, posebno u poodmakloj fazi, suočavaju se sa svakodnevnim izazovima: smanjenom sposobnošću da učestvuju u svakodnevnim aktivnostima poput odlaska na posao, putovanja i druženja, a istovremeno suočavaju se i sa brojnim sporednim efektima ove bolesti, poput umora, bola, depresije, kognitivnih oštećenja, problema sa varenjem i spavanjem.

Trenutni pristup u liječenju pacijenata sa bubrežnim bolestima je usmjeren na produženje njihovog života. Ovaj pristup koji stavlja u fokus bolest, može biti neadekvatan, jer ne uvažava prava i potrebe pacijenta. Ljudi koji žive sa bolestima bubrega žele, prije svega, da održe privid normalnosti u svakodnevnom funkcionisanju i osećaj kontrole nad svojim zdravljem i blagostanjem. Takođe, nedostaje značajno uključivanje pacijenta u liječenje njihove bolesti, što dovodi do toga da pacijenti često doživljavaju liječenje kao nešto što im je nametnuto i što je van njihove kontrole. Da bi pacijenti bili zadovoljniji i angažovaniji u pogledu svog liječenja, oni moraju da budu motivisani da postanu aktivni učesnici u sopstvenom liječenju.

Ključne poruke Svjetskog dana bubrega odnose se na sledeće:

• Osnaživanje pacijenata sa hroničnim bolestima bubrega i članova njihovih porodica, koji su najčešće i njihovi njegovatelji, kako bi se ostvarili željeni zdravstveni ishodi i postigli postavljeni životni ciljevi koji su za njih značajni i važni. Neophodno je da pacijenti razumiju svoju ulogu u procesu liječenja, posjeduju neophodno znanje kako bi mogli da učestvuju sa ljekarima u zajedničkom donošenju odluka, kao i da razviju vještine za efikasno upravljanje svojom hroničnom bolešću.

• Zalaganje za ojačano partnerstvo sa pacijentima pri kreiranju, primjeni i evaluaciji programa upravljanja hroničnim bubrežnim bolestima, što zahteva kvalitetnu i efikasnu komunikaciju.

• Zalaganje za pristup koji obuhvata strategije za: pružanje podrške pacijentima u cilju povećanja njihove adaptacije na epizode pogoršanja bolesti, održavanje socijalnih kontakata, podizanje svijesti i unapređenje znanja pacijenta, olakšavanje pristupa podršci i uspostavljanje povjerenja i kontrole u upravljanju hronične bubrežne bolesti.

• Zalaganje za pristup usmeren na uvažavanje prava i potreba pacijenta u sprovođenju istraživanja, liječenja i kreiranja zakonske regulative.

• Osnaživanje pacijenta, partnerstvo i efikasna komunikacija, zajedno sa promenom paradigme ka pristupu zasnovanom na osnaživanju pacijenta i njegove okoline, mogu uliti povjerenje i nadu pacijentima da mogu kvalitetno živjeti sa hroničnim bolestima bubrega. Zalaganje za efikasan, multidisciplinarni, integrisani i holistički pristup upravljanja simptomima kao što su kontrola bola, problemi sa spavanjem, anksioznost, depresija, stres, otežana pokretljivost, slabost i drugo, sa ciljem ublažavanja ovih simptoma i poboljšanja kvaliteta života kako pacijenata tako i njihovih njegovatelja.