Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Autizam je razvojni poremećaj mozga kojeg karakteriše zaostajanje u razvoju socijalnih vještina, jezičkih vještina, kao i različitih oblika ponašanja. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj. Glavne karakteristike autizma su: slaba ili nikakva emocionalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Zbog tih karakteristika, autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra( ASD).

Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 ljudi za spektar autizma (SA). Broj registrovanih ljudi s autizmom drastično se povećao od 1980-ih, stoga se još nagađa da li je postotak autista zaista porastao ili je razlog unapređenje postupka same dijagnoze .

Autizam utiče na mnoge aspekte ponašanja, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treće) godini djetetovog života. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako zasada nema lijeka za autizam. Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerovatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno. Danas je razvijena i tzv.autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.

Ujedinjeni narodi su 02.april proglasili Svjetskim danom autizma.

Klasifikacija

Autizam je razvojni poremećaj kod kojega se prvi znaci vide još tokom ranog djetinjstva. Kod autizma nema remisija (smanjena) ili povrata, on je ravnomjeran u svom intezitetu i toku. Autizam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremećaja (PDD) ili poremećaja autističnog spektruma (ASD).

Od ostala četiri poremećaja iz spektra autizma ,najsličniji samom autizmu po simptomima i uzroku je Aspergerov sindrom. Drugi koji dijele neke od znakova, ali vjerovatno imaju različite uzroke su: Dječji dezintegrativni poremećaj i Rettov sindrom. Autistični sindrom se dijeli na: laki, srednji i visoko funkcionalni autizam.

Karakteristike

Autizam se ne razlikuje po određenom simptomu već po skupini simptoma. Glavne karakteristike su vrlo slaba socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje (sklonost rutinama).

Socijalan razvoj

Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje intuicija ili osjećaj za druge ljude u svom okruženju. Nedostatak socijalnih vještina se počinje uočavati još u ranom djetinjstvu i vidi se kod odraslih osoba. Autistične bebe pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih gestova osmjehom i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe djece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, govor tijela i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alata. Autistična djeca stara tri do pet godina, najvjerovatnije neće spontano prilaziti drugima, imitirati i odgovarati na emocije, neverbalno komunicirati , ipak, mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti ( što je obično jedan ili oba roditelja). Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanja lica i emocija.

Suprotno uobičajenom razmišljanju, autistična djeca ne vole biti sama. Stvaranje i održavanje prijateljstava često se pokazalo kao problem.

Manji broj ljudi s ASD-om je sklon agresiji i autoagresiji, o tome postoje izvještaji ,ali ne i konkretna studija.

Komunikacija

Otprilike trećina do polovina osoba s autizmom ne razvije dovoljno govor potreban za dnevnu, uobičajnu komunikaciju. Djeca s autizmom obično nemaju molbe, odnosno potraživanje i potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva, a češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi.

Ponavljajuće ponašanje

Osobe s autizmom pokazuju različite oblike ponavljajućeg i ograničavajućeg ponašanja koje se kategorizuje prema skali ponavljajućeg ponašanja:

• Stereotipija – kretnje bez svrhe poput lupkanja rukama, ljuljanje tijelom, vrćenje glavom.

• Kompulzivno ponašanje – se odvija namjerno i po pravilima, to je slaganje objekata po određenom redu.

• Jednolikost – otpor prema promjeni, npr. odbijanje da se stvari kroz kuću razmještaju.

• Ritualno ponašanje – predstvlja izvođenje dnevnih aktivnosti uvijek istim redom, rutina.

• Ograničeno ponašanje – limitirano fokusom, interesom, poput prevelike zaokupljenosti s jednom igračkom.

Autoagresija – uključuje pokrete koji mogu ozlijediti osobu, postoje izvještaji gdje čak 30 % osoba sa ASD- om u nekim trenutcima pribjegnu autoagresiji.

Uzroci

Teorija uzročnika autizma još uvijek nije potpuna, predloženi su razni uzroci od genetskih do ekoloških.Najznačajniji uzrok poremećaja iz spektra autizma je genetski faktor.Genetika autizma je izuzrtno složena. U toku je veliki broj istraživanja u potrazi za drugim ekološkim uzrocima, ali do sad nisu potvrđeni vjerodostojnom stidiom. Nekoliko drugih prije i poslijeporođajnih ekoloških faktora privuklo je pažnju naučnika zbog mogućeg uticaja na buduća istraživanja. Oni uključuju: infekcijske bolesti, teške metale, pesticide, alkohol, pušenje, zabranjene droge itd.

Procjena

Uobičajni znakovi, kod kojih ako su uočeni , potrebno je zatražiti stručnu dijagnozu:

• Nema „brbljanja“ do 12 mjeseci

• Nema gestikulacije (upiranje prstom,mahanje rukomi sl.) do 12 mjeseci

• Niti jedna riješ do 16 mjeseci

• Bez spontanih fraza od dvije riječi (ne uključujući epohaliju) do 24 mjeseci

Gubitak bilo koje jezičke ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi.

Liječenje

Cilj liječenja je upravljati i poboljšati simptome i funkcionisanje. Jednostavno liječenje se nije pokazalo dobrim, i terapija se obično prilagođava djetetovim potrebama. Ako se rano krene sa intezivnim programima, edukaciji i bihevioralnoj terapiji, može pomoći da dijete dosegne određene stepene samostalnosti , socijalnih i poslovnih vještina.