OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI
Šećerna bolest predstavlja stanje povišene vrijednosti šećera u krvi koje ako dugo traje i ako se ne reguliše može dovesti do nastanka komplikacija na srcu, mozgu, bubrezima , očima. Oboljeli od šećerne bolesti kraće žive a imaju i smanjen kvalitet života.
Sve veći broj ljudi u svijetu i kod nas oboljeva od ove bolesti .Glavni krivci za to su nezdravi način ishrane , stres nedovoljna fizička aktivnost koji uz određene faktore koje nasljeđujemo dovode do nastanka gojaznosti i šećerne bolesti.
Danas u svjetu od šećerne bolesti boluje preko 400 miliona ljudi ili svaka 11. osoba. U Crnoj Gori od šećerne bolesti boluje 50-60 000 stanovnika , sa učestalošću od 12% što nas svrstava u sam evropski vrh.
Glavni simptomi šećerne bolesti su pojačana žeđ i glad, učestalije mokrenje, gubitak u tjelesnoj težini, smetnje sa vidom. Više od polovine bolesnika nemaju simptome i ne znaju da su bolesni.
Pravilna ishrana, fizička aktivnost dobitna su kombinacija u prevenciji i regulaciji šećerne bolesti. Preporuke IDF-a ( Internacionalne dijabetološke asocijacije) su da se bavimo fizičkom aktivnošću najmanje 30-50 minuta svaki ili svaki drugi dan i da unosimo najmanje tri porcije povrća dnevno uključujući i zeleno lisnato povrće, tri porcije voća, da pijemo vodu, kafu ili čaj umjesto voćnih sokova, zaslađenih i gaziranih napitaka, jedemo nemasno meso , smanjimo unos alkohola i koristimo integralne žitarice i zdrave masnoće ( maslinovo, suncokretovo ulje)
Svjetski dan borbe šećerne bolesti (World Diabetes Day) je kampanja sa ciljem skretanja pažnje na problem dijabetesa u svijetu. Obilježava se svake godine 14. novembra na rođendan Fredericka Bantinga koji je sa Charlesom Bestom doprinjeo otkriću insulina 1922. godine .
Logo Svjestkog dana dijabetesa je plavi krug koji simbolizuje jedinstvo globalne dijabetes zajednice u borbi protiv pandemije dijabetesa. Ovogodišnji moto Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti je Porodica i dijabetes. Uspjeh liječenja pacijenata sa dijabetesom zavisi od ljekara i savremene terapije ali i od toga koliko je bolesnik motivisan. Svaka hronična bolest dovodi do toga da pacijent postane depresivan da se umori od liječenja, kontrola , pridržavanja svih uputstava. I upravu tu bitnu ulogu ima porodica koja treba da prepozna to posustajanje , gubitak energije i volje za liječenjem kod svog člana i da ga podrži.
U tom cilju će i u našem gradu,i u Domu Zdravlja i OB Meljine 14. novembra biti organizovano obilježavanje ovog dana mjerenjem šećera u krvi, upitnicima za procjenu rizika od oboljevanja, edukativnim predavanjima, šetnjom. Program u OB Meljine počinje u 09 h dok su aktivnosti u Domu zdravlja odvijaju tokom cijelog dana.
Dojenje
Dojenje predstavlja najjednostavniji , najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbjedi potreba novorođenčeta za pravilnom ishranom. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta , dojenčeta i djeteta do navršene dvije godine života. Sastav i količina majčinog mlijeka prilagođeni su uzrastu djeteta i njegovim potrebama.
Sisanjem, osim što zadovoljava potrebu za hranom dijete ostvaruje povezanost sa majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću , stimuliše razvoj svojih čula , postiže bolji psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije. Dojenje je ključni factor preživljavanja , zdravlja i blagostanja odojčadi i majki , i predstavlja vitalni dio održivog razvoja i značajnu komponentu globalne akcije okončanja poremećaja uhranjenosti.
Majčino mlijeko sadrži sve što je potrebno u ishrani u prvih šest mjeseci života : hranljive materije ( bjelačevine , ugljene hidrate i masti u idealnom odnosu ) , minerale , vitamine , antitijela , vodu.
Majčino mlijeko poboljšava imunitet djeteta , smanjuje šansu za nastanak mnogih bolesti tokom života – alergije , astme , raznih vrsta infekcija , dijabetesa. Djeca koja su sisala imaju manji rizik od nastanka gojaznosti , ali i manju potrebu za protezama , jer se vilica bolje razvija pa zubi kasnije bolje rastu. Postoje studije koje pokazuju razliku u koeficijentu inteligencije djece koja su dojila i one koja nisu. Što se duže doji veće su šanse da će beba imati više koristi od majčinog mlijeka. Ako doji duže od četiri mjeseca smanjuje se šansa za razvoj infekcije uha , a bebe koje su dojene duže od šest mjeseci imaju smanjen rizik od nastanka alergija.
Dojenje štiti bebu od pojave proliva , upala i infekcija organa za disanje , upala srednjeg uha , šećerne bolesti. Dojene bebe manje obolijevaju od astme , ekcema , infekcije mokraćnih puteva , imaju bolji vid i manje stomatoloških problema . Takođe spriječava nastanak srčanih oboljenja.
Veoma je važno da laktacija počne u prvim satima poslije porođaja . Bebi frendli program vam pomaže da od samog početka dojite vašu bebu na zahtjev , što uzrokuje proizvodnju potrebne količine mlijeka. Pravilno dojenje i upornost su od ključnog značaja za nastavak dojenja.
Kolostrum je prvo mlijeko koje se pojavi u grudima. Ono se javlja prvih dana nakon porođaja. On predstavlja idealnu hranu za bebu u prvim danima života i razlikuje se od majčinog mlijeka po tome što je gust i ljepljiv. To je naka vrsta koncentrovanog mlijeka , beba ga lako vari i ne stvara grčeve .Sastoji se od proteina , minerala i vode , a najvažniji sastojak su mu antitijela koja štite bebu od infekcija. Kolostrum je i neka vrsta laksativa koji pomaže da se očiste bebina crijeva od mekonijuma-prve bebine stolice.
Dojenje nije blagotvorno samo za bebu nego i za majku. Neposredno poslije porođaja pomaže vraćanju materice na prvobitnu veličinu , a i postpartalna krvarenja su manja. Žene koje doje brže vraćaju raniju tjelesnu težinu , a neki rezultati pokazuju da je manji rizik od nastanka karcinoma dojki i jajnika.
Dojenje je besplatno a fabričke dohrane za bebu su dosta skupe. Noću je mnogo jednostavnije podojiti bebu nego spremati dohranu , grijati , hladiti , sterilisati flašice , cucle …
PREDNOST DOJENJA ZA DIJETE:
Obezbjeđuje pravilan rast i razvoj
Podstiče razvoj i sazrijevanje odbrambenog sistema
Smanjuje rizik od gojaznosti
Postiče razvoj inteligencije
Stiti od mnogih bolesti i infekcija
Smanjuje rizik od proliva
Smanjuje rizik od pojave alergija
Smanjuje rizik od pojave dijabetesa
Smanjuje rizik od sindroma iznenadne smrti odojčeta
PREDNOST DOJENJA ZA MAJKU:
Pomaže uspostavljanju emocionalne veze sa djetetom
Smanjuje krvarenje poslije porođaja
Doprinosi normalizaciji tjelesne mase
Smanjuje rizik od pojave osteoporoze
Smanjuje rizik od postporođajne depresije
Smanjuje rizik od pojave anemije
U našem Domu Zdravlja postoji savjetovalište za trudnice gdje se možete informisati o svemu što vas interesuje vezano za trudnoću , porođaj , dojenje i materinstvo.
Olivera Mentović, pedijatar
IMUNIZACIJA-VAKCINACIJA
Imunizacija predstavlja najbržu, najdjelotvorniju i ekonomski najopravdaniju mjeru koja direktno utiče na smanjenje obolijevanja i umiranja od zaraznih bolesti.Imunizacija je jedna od najuspješnijih javnozdravstvenih inicijativa.Imunizacijom se preveniraju bolesti,komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama preventabilnih bolesti.
Na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Programa obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore za 2019.g. , obavezna imunizacija lica određenog uzrasta vrši se protiv sledećih zaraznih bolesti:
-tuberkuloze,dječije paralize,difterije,tetanusa,velikog kašlja,malih boginja,epidemijskih zaušaka,crvenke,virusnog hepatitisa „B“ i hemofilusa influence tip b.
Osim individualne zaštite koju postižemo vakcinacijom, sprovođenjem programa obavezne vakcinacije djece određenog uzrasta postižemo visoke stope kolektivnog imuniteta. Za bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka, ukoliko se postigne dovoljan obuhvat vakcinacijom prenos bolesti će biti prekinut – imuni pojedinci će zaštititi neimune tj. onu djecu koja zbog medicinskih razloga ne smiju biti vakcinisana.
Kada bi se prestalo sa vakcinacijom ili kada bi obuhvati bili toliko niski nama bi se zarazne bolesti ponovo vratile.Za zarazne bolesti i njihove prouzrokovače ne postoje granice.
Svake godine u svijetu se registruje dva do tri miliona smrtnih ishoda od pneumokoknih infekcija,rotavirusnih infekcija, difterije,tetanusa,velikog kašlja,malih boginja kod nevakcinisanih lica, među kojima je najviše djece ispod pet godina života.
Imunizacija je doprinjela iskorjenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorjenjivanju dječije paralize.
Izuzetno je važno da se vakcinacija kod djece sprovodi po kalendaru , tj, da se vakcinacija ne odlaže.Odlaganje je loše jer:
- Produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno.
- Povećava rizik da će se dijete zaraziti u periodu kada su posledice i komplikacije bolesti potencijalno najopasnije.
- Davanje vakcina pomjera ka uzrastu u kome su neželjene reakcije nakon vakcinacije češće i ozbiljnije.
- Urušava se kolektivni imunitet čime se nanosi šteta i posebno ugrožavaju ona djeca koja zbog uzrasta ili osnovne bolesti ne mogu biti vakcinisana.
Svаki rоditеlj trеbа dа igrа ključnu ulоgu u zаštiti svоје djеcе izbоrоm dа ih vаkcinišе. Svаkо djеtе zаslužuје dа budе zаštićеnо оd vаkcinаmа prеvеntаbilnih bоlеsti.
Dоstizаnjе i оdržаvаnjе kоlеktivnоg imunitеtа pоpulаciје prоtiv zаrаznih bоlеsti vаkcinаciјоm је suštinа zајеdničkih nаpоrа u svim zеmljаmа svjеtа.
Mjesec borbe protiv raka dojke
Oktobar je Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke. Rak dojke čini vodeći uzrok obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom svijeta. Cilj obilježavanja je podstaći žene da se redovno javljaju na preventivne preglede, jer je to najbolji način da se bolest dijagnostikuje na vrijeme, a samim tim poveća i stepen izliječenja. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadijumu i ispravno liječi. Petogodišnje preživljavanje je u tom slučaju iznosi oko 95%.
Neophodno je da žene budu svjesne značaja prevencije kada je ova bolest u pitanju. Prevencija podrazumjeva redovne samopreglede, redovne preglede kod ljekara, reagovanje na svaku uočenu promjenu na dojkama i zdrav stil života.
Faktori rizika koje ne možete promjeniti:
- Starenje-rizik od raka dojke raste sa godinama starosti
- Genetske mutacije
- Rana menstruacija prije 12. godine i početak menopauze nakon 55.godine duže izlažu žene hormonima , povećavajući njihov rizik od raka dojke
- Žene koje imaju velike grudi imaju veću vjerovatnoću da obole od raka dojke
- Porodična istorija raka dojke među srodnicama prvog red(majka, sestra,ćerka) povećavaju rizik
Faktori rizika koje možete promjeniti:
- Fizička aktivnost – žene koje nisu fizički aktivne imaju veći rizik od dobijanja raka dojke
- Prekomjerna težina i gojaznost nakon menopauze povećava rizik od raka dojke
- Uzimanje hormonske terapije tokom menopauze kao i oralni kontraceptivi mogu povećati rizik od raka dojke
- Prva trudnoća nakon 30. godina, ne dojenje i ne rađanje mogu povećati rizik od raka dojke
- Konzumiranje alkohola povećava rizik od raka dojke
Neki upozoravajući znaci raka dojke su:
- Novi čvorić u dojci ili ispod pazuha
- Zadebljanje ili oticanje djela dojke
- Iritacija ili potamnjenje kože dojke
- Crvenilo ili ljuštenje kože u predjelu bradavice ili dojke
- Uvlačenje bradavice ili bol u predjelu bradavice
- Iscjedak iz bradavice, osim majčinog mlijeka, uključujući krv
- Svaka promjena u veličini ili obliku dojki
- Bol u bilo kojem predjelu dojke
Ako imate bilo kakve znake ili simptome koji vas zabrinjavaju ,odmah se obratite svom ljekaru.U Domu zdravlja se svakodnevno obavljaju ultrazvučni i mamografski pregledi u preventivne i dijagnostičke svrhe.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining)
Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining)
U Crnoj Gori se Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice sprovodi od 2016. godine u Domu zdravlja Podgorica. Od 2018. godine u program je uključen Dom zdravlja Herceg Novi i domovi zdravlja u ostalim crnogorskim opštinama. Ispitivanje obuhvata žene starosti od 30 do 64 godine.
Prema zvaničnim podacima, u prošloj godini, u Crnoj Gori su otkrivena 54 nova slučaja raka grlića materice, a primijećena je sve češća pojava ove opake bolesti kod mlađih žena. Karcinom grlića materice je zloćudna(maligna9 promjena koja se razvija na donjem dijelu materice koja je u potpunosti izlječiva ako se otkrije na vrijeme. Najčešće je uzrokovan dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima Humanog Papiloma Virusa(HPV), koji se svrstava u grupu seksualno prenosivih infekcija. HPV je pozitivan u oko 99% slučajeva raka grlića materice.
U toku je druga godina sprovođenja HPV skriniga u Domu zdravlja Herceg Novi, za žene starosti od 30 do 42 godine. Žene koje su registrovane kod izabranog ginekologa i pripadaju grupi za skrining, će biti pozvane telefonom i obaviještene o terminu pregleda. Ovim putem pozivamo ženeiz navedene starosne grupe koje nemaju izabranog ginekologa da obave registraciju. Takođe apelujemo na žene koje nisu dale, ili su promijenile broj telefona, da se jave i dostave kontakt telefon.
Priprema za testiranje podrazumijeva prekid svakog vida lokalne terapije- vaginalne tablete i gelove najmanje tri dana prije pregleda.
Ispitivanje podrazumijeva ginekološki pregled i uzorkovanje brisa sa grlića materice i bezbolno je. Rezultati testa se očekuju nakon dvije sedmice i o njima će svaka žena biti obaviještena. Ukoliko je HPV test negativan ponavlja se za 5 godina. U slučaju pozitivnog HPV testa zakazuju se dalje dijagnostičke procedure po nacionalnom programu. HPV testiranje i svi dodatni pregledi su besplatni.
Iz skrining programa su isključene trudnice i porodilje dva mjeseca nakon porođaja. Nakon tog perioda je potrebno obaviti testiranje.
Dođite na skrining i spriječite da se bolest kasno otkrije!
NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA
U Crnoj Gori se sprovodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji uključuje muškarce i žene uzrasta od 50 do 74 godine.
Veoma jednostavnim testom moguće je otkriti polipe iz kojih može nastati rak. Ovim testom je moguće otkriti rak u početnoj fazi kada je liječenje uspešno.
Rak debelog crijeva je drugi najčešći zloćudni tumor u obolevanju i umiranju.
Tačan uzrok nastanka raka nije u potpunosti jasan. Najčešće se javlja kao posledica dejstva naslednih faktora i faktora sredine, načina ishrane i stila života.
Faktori rizika su ishrana bogata crvenim mesom i životinjskim mastima, pušenje, alkohol, gojaznost i slaba fizička aktivnost.
Od raka debelog crijeva može da oboli praktično svako, ali se on najčešće javlja kod ljudi između 50 i 74 godine starosti u oba pola.
Bolest se dugo razvija bez vidljivih tegoba. Kada se znaci pojave, bolest je već uznapredovala.
Najčešći simptomi raka debelog crijeva su:
- krvarenje u stolici,
- promjene u pražnjenju crijeva,
- bolovi u trbuhu,
- malokrvnost
- gubitak tjelesne težine.
Rano otkrivanje (skrining) raka debelog crijeva podrazumijeva testiranje zdravih osoba, bez prisutnih simtoma i znakova bolesti, u cilju otkrivanja promjena, najčešće polipa, koje prethode nastanku raka ili raka u ranoj fazi.
Polipi su dobroćudne izrasline u unutrašnjosti crijeva. U nekim polipima vremenom mogu da nastanu zloćudne promjene. Vrijeme prelaska dobroćudne u zloćudnu promjenu mjeri se godinama.
Blagovremenim otkrivanjem i uklanjanjem polipa prije nego što se u njima pojave zloćudne promjene, sprečavamo nastanak raka.
Postoji nekoliko načina skrininga. Testiranje uzorka stolice na prisustvo krvi, koja je nevidljiva golim okom, a koja je često prvi znak postojanja polipa ili raka u debelom crijevu, najčešće je korišćena metoda.
Sve osobe koje imaju od 50 do 74 godine trebalo bi da urade test na skriveno krvarenje u stolici.
Pozitivan test još ne znači postojanje raka. Osobe kod kojih je test pozitivan upućuju se na kolonoskopiju, kako bi se otkrio uzrok krvarenja – dobroćudni polip, maligna bolest ili neko drugo oboljenje debelog crijeva. Ukoliko je test negativan, ponovo testiranje na skriveno krvarenje u stolici radi se nakon dvije godine.
Ovaj metod pregleda stolice je brz, jednostavan i jeftin. Sprovodi ga osoba sama, kod kuće, a rezultate testa tumači ljekar.
Osobe kod kojih je test pozitivan upućuje se na kolonoskopiju kako bi se utvrdio uzrok krvarenja.
Kolonoskopija je pregled debelog crijeva, koji se radi poslije dobijenog pozitivnog rezultata pregleda stolice na skriveno krvarenje, a u cilju ranog otkrivanja raka.
Kolonoskopiju radi ljekar savitljivom cijevi debljine prsta koju uvodi kroz čmar laganim guranjem, a preko kamere na vrhu cijevi pregleda čitavu dužinu debelog crijeva sve do njegovog prelaza u tanko crijevo. Pregled je uglavnom bezbolan.
Kolonoskopija je najbolja dijagnostička metoda pregleda debelog crijeva jer omogućava najtačniji pregled cijele sluzokože debelog crijeva. Pored pregleda, kolonoskopijom je moguće bezbolno ukloniti polipe, pa je time kolonoskopija u brojnim slučajevima i definitivna terapija. Pored tumorskih promjena, pregledom se mogu otkriti i druge bolesti crijeva.
Polipi su dobroćudne izrasline na sluzokoži debelog crijeva. U njima vremenom može nastati zloćudni tumor. Zato je njihovo otkrivanje i uklanjanje važno u sprečavanju raka debelog crijeva. Većina polipa se u toku kolonoskopije odmah uklanja u cjelosti i šalje na patohistološki pregled. Biopsija nije bolna.