Raspored rada izabranih doktora 17.04. – 23.04.

Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja

od 17.04. do 23.04.2023.god

Izabrani ljekari za djecu prijepodne:

dr Dragana Knežević
dr Olivera Mentović- godišnji odmor do 15.05.

17.22. i 23.04. – dežurni doktor

Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:

dr Maja Popović

Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 18.04.-21.04.:

dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Danka Krivokapić
dr Nemanja Rajković
dr Milica Tošić
dr Vesna Kovač – radi u Ambulanti Bijela do 31.04.

17.04. – dežurni doktor
22.04. – dežurni doktor
23.04. – dežurni doktor

Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 18.04.-21.04.:

dr Tamara Piljević
dr Sanja Čeprnić
dr Tanja Zgradić
dr Marija Stanišić
dr Đorđe Daničić
dr Goran Komar- godišnji odmor do 03.05.

17.04. – dežurni doktor
22.04. – dežurni doktor
23.04. – dežurni doktor

COVID ambulanta prijepodne od 10:30h do 12:30h

18.04.2023. dr Zinaida Miljković
19.04.2023. dr Milica Tošić
20.04.2023. dr Danka Krivokapić
21.04.2023. dr Sanja Topić

COVID ambulanta poslijepodne od 17:30h do 19:30h

18.04.2023. dr Tanja Zgradić
19.04.2023. dr Marija Stanišić
20.04.2023. dr Đorđe Daničić
21.04.2023. dr Tamara Piljević

Medicina rada – od 07-15:00 h

Dr Aleksandra Kolundžić

Izabrani doktori za žene­­:

dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne

Izabrani ljekari za ambulante:

Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)

dr Ana Popović – od 14:00 – 21:00 h

Ambulanta Bijela

dr Gorčin Čovorović -od 07:00 -14:00 h
dr Vesna Kovač – od 12:00-19:00 h
dr Iljana Danilović- godišnji odmor do 31.04.

22.04. – dežurni doktor

dr Milen Proročić – 07-15:00 h

Urološka ambulanta:

dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h:

dr Oliver Adrović –

Pulmološka ambulanta :

dr Nikolić Emilija – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
dr Kovačić Darinka – ponedeljak i utorak od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Neurološka ambulanta: radi utorkom i četvrtkom od 15 do 19:00 h.

Internistička ambulanta -radi ponedeljkom i utorkom od 15-19:00 h, ordiniraju:

dr Danijela Randjelović
dr Miloš Milić

Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki dan od 10-17:00 h, (od 07:00 do 10:00h i od 17:00 do 20:00 h – bez zakazivanja)

Reagovanje na LAŽNE konstrukcije pojedinih portala

Reagovanje na LAŽNE konstrukcije pojedinih portala

I pored stava menadžmenta Doma zdravlja da se nećemo oglašavati na natpise žute štampe, jednostavno smo zbog niza neistina primorani na to. U Domu zdravlja Herceg Novi ne postoji nikakav mobing, niti bilo kakvo političko zapošljavanje, postoji kvalifikacija na rad i nerad. U proteklom periodu izvršena je analiza rada svih sektora Doma zdravlja, i u postupku smo unapređenja zdravstvenih usluga, što je prevashodno cilj uprave i ministarstva. Žao nam je što su pojedinci naviknuti na razne privilegije, ostali kratki džepova. Možda bi trebali da slijedimo “svijetli“ primjer drugih ustanova npr. Instituta Dr Simo Milošević, Vodovoda, TOHN , SOHN, u vremenu kada su njima upravljali kadrovi pojedinih lokalnih listi u Herceg Novom. Rezultati takvog rada kroz finansijske gubitke su poznati svim građanima naše opštine. Dom zdravlja Herceg Novi zajedno sa direktorom i menadžmentom će se i dalje truditi da poboljša sistem primarne zdravstvene zaštite, te da su protesti organizovani od strane jedne političke grupacije, pokazatelj da je nerad u manjini ,te da se veći broj kolega ne slaže sa takvim stavom. Niko nema pravo da govori u nečije ime, a špekulacije  koje su iznijete od strane portala na račun JZU Herceg Novi su u najmanju ruku ispod dostojanstva.

Na takav način okarakterisati čelnike zdravstva, može da radi samo neko ko nema elementarno vaspitanje. Po pitanju porodičnog zapošljavanja nije istina da je iko zaposlen u Domu zdravlja od porodice direktora ili njegovih prijatelja. Ali, je takođe istina da je u prošlosti i toga bilo, i da se neradnici ne mogu pomiriti sa novonastalom situacijom. Isto tako, notorna je laž da postoji bilo kakva rodbinska, kumovska ili neka druga veza sa čelnicima zdravstva i direktorom Doma zdravlja, kako se već neko vrijeme obmanjuje javnost. Ono što je problem određenih struktura kojima je očito Dom zdravlja glavni fokus iz dobro poznatih razloga, jeste podizanje ugleda zdravstvenih institucija u ovom gradu , a ne podanički i marionetski odnos prema njima. U prilog tome za navedena tri mjeseca rada ovog menadžmenta, podnesene su tri prijave Upravi Policije Crne Gore, protiv prošlog menadžmenta u dijelu finansijskog upravljanja, nepravilne naplate participacije, neosnovanog davanja novca iz kase Doma zdravlja,kao i davanja netačnih informacija državnim organima.

Takođe, mogu reći da će svi rezultati rada doći na vidjelo i oni će biti najbolji pokazatelj nečije uspješnosti ili neuspješnosti kako sadašnjeg tako i prethodnog menadžmenta.

Iznijećemo  Vam samo jedan podatak radi uporedbe prethodnog i sadašnjeg rada. Za mart mjesec 2022 godine  Dom zdravlja je prihodovao 28.250.88 € od sopstvenih djelatnosti, dok je za mart mjesec 2023 godine zbog “nesposobnosti” i nekompetentnosti menadžmenta Doma zdravlja prihodovao 49.076.09 €.

Dakle, za nepuna tri mjeseca otkad je na čelu ustanove direktor Aleksa Đekić prihodi JZUDZ su uvećani gotovo za 75% .

Što se tiče političkih konotacija i pominjanja određenih stranaka, stav menadžmenta se po tom pitanju neće mijenjati, politici nije mjesto u zdravstvu.

Na kraju bi dodali (“Čast i bruka žive dovijeka“), a politički protagonisti i organizatori svih dešavanja u Domu zdravlja Herceg Novi očito su ovo prvo izgubili, a drugo nećemo pominjati u strahu da nas neće razumjeti.

Obavještenje o kvaru na labaratorijskom aparatu

Obavještavamo građane da je zbog kvara na aparatu u biohemijsko-hematološkoj labaratoriji, rezultati će biti gotovi 11.04.2023 god. u popodnevnim časovima. Izvinjavamo se građanima  zbog čekanja.

S poštovanjem,

Uprava Doma zdravlja Herceg Novi.

Da li pomjeranje sata utiče na svakodnevni život

Da li pomjeranje sata utiče na svakodnevni život

Došlo je proljeće, a sa njim i proljećni umor. Izražene su zdravstene promjene kod većeg broja ljudi, posebno srčanih i plućnih bolesnika. Reaguju i mala djeca, posebno bebe. Prelazak na ljetnje računanje vremena u proljeće je posebno nepopularno: jer s njim gubimo sat vremena sna. Neki ljudi dobro podnose ovu promjenu, dok je drugima potrebno više vremena da uspostave narušenu ravnotežu. Naš unutrašnji sat između ostalog kontroliše – ciklus spavanja i buđenja, nivo hormona, krvni pritisak, tjelesnu temperaturu i metabolizam. Što znači da se i najmanje promjene odražavaju na naše fizičko blagostanje i mentalne karakteristike. O svemu ovome razgovarala je novinarka RTHN Mira Potpara sa psihološkinjom Jelenom Pejović.

Šta se dešava i koliko naš organizam trpi zbog prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena?

• Na svakih šest mjeseci imamo rotaciju sat unaprijed ili sat u nazad. Mi smo ljudi koji funkcionišu po satu. Pa, kažemo ili čujemo da je sad vrijeme za obrok, posao, odmor, obavljanje određenih radnji, vrijeme za terapiju, vitamine ili odlazak na počinak. Iako se SZO zalaže za ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena, do toga još uvijek nije došlo. Sa prelaskom na ljetnje računanje vremena, mi gubimo jedan sat sna i nismo u prilici da odspavamo onoliko koliko je potrebno našem tijelu. Ovo dovodi do toga da pojedini ljudi akumuliraju deficit sna tokom prve nedjelje, što se dalje odražava na njihovo zdravlje, dobrobit, performanse i raspoloženje.

Zašto neki ljudi imaju jače reakcije ili tegobe, stvar je induvidualne prirode. Dosta zavisi od toga kakav je nečiji hronotip, da li je u pitanju osoba koja ima problem sa uspavljivanjem ili je ranoranilac, i kako se prilagođavaju promjenama. Ljudi koji kasno odlaze na spavanje, a rano se bude najviše osjećaju pomjeranje sata, jer se deficit sna povećava za nekoliko minuta svakoga dana. U jesen je ovaj efekat znatno manje izražen, jer ne dolazi do nedostatka sna usled pomjeranja sata unazad.

Gdje se najviše osjećaju problemi, i koga najviše pogađaju, i šta bi mogli posavjetovati naše gledaoce ?

• Bitnu ulogu igra i starostna granica, jer tinejdžeri se ne bude rano, ali su aktivni do duboko u noć, kako starimo lakše se prilagođavamo, ipak ovaj efekat se kod starijih ljudi može umanjiti, ako nisu više potpuno zdravi ili pokretni, jer manje vremena provode napolju.

Ono što bi ublažilo ove promjene svakako je usklađivanje obroka sa novom satnicom, jer vrijeme konzumiranja hrane je važan faktor kada je unutrašnji sat i naš organizam u pitanju. Takođe, jako je bitno provoditi dovoljno vremena na svjetlosti, posebno ujutru. Hronični bolesnici trebaju pomjerati satnicu uzimanja lijeka po 15 min u naprijed, nikako naglo. Ono što bi bila neka uopštena poruka, ne paničiti, ne biti pod stresom od pomjeranja sata, ako osjetimo određene poteškoće uvijek se treba konsultovati sa svojim doktorom, ako su u pitanju hronični bolesnici. A, sve ostalo treba gledati kao sastavni dio života, treba dati vremena da se organizam privikne, radovati se svakom novom danu, novoj prilici da za sebe i druge učinimo barem jedno dobro djelo, pa makar to bio i samo osmjeh.

Raspored rada izabranih doktora 10.04. – 16.04.

Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja

od 10.04. do 16.04.2023.god

Izabrani ljekari za djecu prijepodne:

dr Maja Popović
dr Olivera Mentović
14.,15. i 16.04. – dr Dragana Knežević

Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:

dr Dragana Knežević

Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 10.04.-14.04.:

dr Tamara Piljević
dr Sanja Čeprnić
dr Tanja Zgradić
dr Đorđe Daničić
dr Marija Stanišić- godišnji odmor od 10- 13.04.
dr Goran Komar-godišnji odmor do 03.05.

14., 15., 16., 17.04. – dežurni doktor

Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 10.04.-16.04.:

dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Danka Krivokapić
dr Nemanja Rajković
dr Milica Tošić
dr Vesna Kovač – od 13. do 31.04. radi u Amb. Bijela

14.,15.,16., 17. 04. – dežurni doktor

COVID ambulanta prijepodne od 10:30h do 12:30h

10.04.2023 dr Marija Stanišić
11.04.2023. dr Đorđe Daničić
12.04.2023. dr Tamara Piljević
13.04.2023. dr Sanja Čeprnić

COVID ambulanta poslijepodne od 17:30h do 19:30h

10.04.2023. dr Milica Tošić
11.04.2023. dr Vesna Kovač
12.04.2023. dr Danka Krivokapić
13.04.2023. dr Sanja Topić

Medicina rada – od 07-15:00 h

Dr Aleksandra Kolundžić

Izabrani doktori za žene­­:

dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne

Izabrani ljekari za ambulante:

Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)

dr Ana Popović – od 07 – 14:00 h

Ambulanta Bijela

dr Gorčin Čvorović-od 07:00 -14:00 h
dr Iljana Danilović-od 10:30-17:30 h – godišnji odmor od 13.-31.04.

dr Vesna Kovač-od 10:30-17:30 h od 13.04.

15.04.-dežurni doktor

dr Milen Proročić – 07-15:00 h

Urološka ambulanta:

dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h:

dr Oliver Adrović 

Pulmološka ambulanta :

dr Nikolić Emilija – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
dr Kovačić Darinka – ponedeljak i utorak od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Neurološka ambulanta: radi utorkom i četvrtkom od 15 do 19:00 h.

Internistička ambulanta -radi ponedeljkom i utorkom od 15-19:00 h, ordiniraju:

dr Danijela Randjelović
dr Miloš Milić

Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki dan od 10-17:00 h, (od 07:00 do 10:00h i od 17:00 do 20:00 h – bez zakazivanja)

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Autizam je razvojni poremećaj mozga kojeg karakteriše zaostajanje u razvoju socijalnih vještina, jezičkih vještina, kao i različitih oblika ponašanja. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj. Glavne karakteristike autizma su: slaba ili nikakva emocionalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Zbog tih karakteristika, autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra( ASD).

Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 ljudi za spektar autizma (SA). Broj registrovanih ljudi s autizmom drastično se povećao od 1980-ih, stoga se još nagađa da li je postotak autista zaista porastao ili je razlog unapređenje postupka same dijagnoze .

Autizam utiče na mnoge aspekte ponašanja, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treće) godini djetetovog života. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako zasada nema lijeka za autizam. Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerovatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno. Danas je razvijena i tzv.autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.

Ujedinjeni narodi su 02.april proglasili Svjetskim danom autizma.

Klasifikacija

Autizam je razvojni poremećaj kod kojega se prvi znaci vide još tokom ranog djetinjstva. Kod autizma nema remisija (smanjena) ili povrata, on je ravnomjeran u svom intezitetu i toku. Autizam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremećaja (PDD) ili poremećaja autističnog spektruma (ASD).

Od ostala četiri poremećaja iz spektra autizma ,najsličniji samom autizmu po simptomima i uzroku je Aspergerov sindrom. Drugi koji dijele neke od znakova, ali vjerovatno imaju različite uzroke su: Dječji dezintegrativni poremećaj i Rettov sindrom. Autistični sindrom se dijeli na: laki, srednji i visoko funkcionalni autizam.

Karakteristike

Autizam se ne razlikuje po određenom simptomu već po skupini simptoma. Glavne karakteristike su vrlo slaba socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje (sklonost rutinama).

Socijalan razvoj

Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje intuicija ili osjećaj za druge ljude u svom okruženju. Nedostatak socijalnih vještina se počinje uočavati još u ranom djetinjstvu i vidi se kod odraslih osoba. Autistične bebe pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih gestova osmjehom i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe djece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, govor tijela i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alata. Autistična djeca stara tri do pet godina, najvjerovatnije neće spontano prilaziti drugima, imitirati i odgovarati na emocije, neverbalno komunicirati , ipak, mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti ( što je obično jedan ili oba roditelja). Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanja lica i emocija.

Suprotno uobičajenom razmišljanju, autistična djeca ne vole biti sama. Stvaranje i održavanje prijateljstava često se pokazalo kao problem.

Manji broj ljudi s ASD-om je sklon agresiji i autoagresiji, o tome postoje izvještaji ,ali ne i konkretna studija.

Komunikacija

Otprilike trećina do polovina osoba s autizmom ne razvije dovoljno govor potreban za dnevnu, uobičajnu komunikaciju. Djeca s autizmom obično nemaju molbe, odnosno potraživanje i potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva, a češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi.

Ponavljajuće ponašanje

Osobe s autizmom pokazuju različite oblike ponavljajućeg i ograničavajućeg ponašanja koje se kategorizuje prema skali ponavljajućeg ponašanja:

• Stereotipija – kretnje bez svrhe poput lupkanja rukama, ljuljanje tijelom, vrćenje glavom.

• Kompulzivno ponašanje – se odvija namjerno i po pravilima, to je slaganje objekata po određenom redu.

• Jednolikost – otpor prema promjeni, npr. odbijanje da se stvari kroz kuću razmještaju.

• Ritualno ponašanje – predstvlja izvođenje dnevnih aktivnosti uvijek istim redom, rutina.

• Ograničeno ponašanje – limitirano fokusom, interesom, poput prevelike zaokupljenosti s jednom igračkom.

Autoagresija – uključuje pokrete koji mogu ozlijediti osobu, postoje izvještaji gdje čak 30 % osoba sa ASD- om u nekim trenutcima pribjegnu autoagresiji.

Uzroci

Teorija uzročnika autizma još uvijek nije potpuna, predloženi su razni uzroci od genetskih do ekoloških.Najznačajniji uzrok poremećaja iz spektra autizma je genetski faktor.Genetika autizma je izuzrtno složena. U toku je veliki broj istraživanja u potrazi za drugim ekološkim uzrocima, ali do sad nisu potvrđeni vjerodostojnom stidiom. Nekoliko drugih prije i poslijeporođajnih ekoloških faktora privuklo je pažnju naučnika zbog mogućeg uticaja na buduća istraživanja. Oni uključuju: infekcijske bolesti, teške metale, pesticide, alkohol, pušenje, zabranjene droge itd.

Procjena

Uobičajni znakovi, kod kojih ako su uočeni , potrebno je zatražiti stručnu dijagnozu:

• Nema „brbljanja“ do 12 mjeseci

• Nema gestikulacije (upiranje prstom,mahanje rukomi sl.) do 12 mjeseci

• Niti jedna riješ do 16 mjeseci

• Bez spontanih fraza od dvije riječi (ne uključujući epohaliju) do 24 mjeseci

Gubitak bilo koje jezičke ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi.

Liječenje

Cilj liječenja je upravljati i poboljšati simptome i funkcionisanje. Jednostavno liječenje se nije pokazalo dobrim, i terapija se obično prilagođava djetetovim potrebama. Ako se rano krene sa intezivnim programima, edukaciji i bihevioralnoj terapiji, može pomoći da dijete dosegne određene stepene samostalnosti , socijalnih i poslovnih vještina.

Raspored rada izabranih doktora 03.04. – 09.04.

Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja

od 03.04. do 09.04.2023.god

Izabrani ljekari za djecu prijepodne:

dr Dragana Knežević
dr Olivera Mentović
08. i 09.04. – dežurni doktor od 07-14:00 h

Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:

dr Maja Popović

Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 03.04.-07.04.:

dr Vesna Kovač
dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Danka Krivokapić- ne radi do 10.04.
dr Milica Tošić
dr Nemanja Rajković
08.04. – dežurni doktor
09.04. – dežurni doktor

Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 03.04.-07.04.:

dr Goran Komar 04.04.-03.05. godišnji odmor
dr Tamara Piljević
dr Sanja Čeprnić
dr Tanja Zgradić
dr Marija Stanišić
dr Đorđe Daničić – 03.04.- godišnji odmor
08.04. – dežurni doktor
09.04. – dežurni doktor

COVID ambulanta prijepodne od 10:30h do 12:30h

03.04.2023. dr Vesna Kovač
04.04.2023. dr Nemanja Rajković
05.04.2023. dr Nemanja Rajković
06.04.2023. dr Sanja Topić
07.04.2023. dr Zinaida Miljković

COVID ambulanta poslijepodne od 17:30h do 19:30h

03.04.2023. dr Đorđe Daničić
04.04.2023. dr Tamara Piljević
05.04.2023. dr Sanja Čeprnić
06.04.2023. dr Tanja Zgradić
07.04.2023. dr Marija Stanišić

Medicina rada – od 07-15:00 h

Dr Aleksandra Kolundžić

Izabrani doktori za žene­­:

dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne

Izabrani ljekari za ambulante:

Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)

dr Ana Popović – od 14:00 – 21:00 h

08.04. – dežurni doktor od 07-14:00 h

Ambulanta Bijela

dr Iljana Danilović -od 07:00 -14:00 h
dr Gorčin Čovorović -od 12:00-19:00 h

08.04. – dežurni doktor od 07-14:00 h

dr Milen Proročić – 07-15:00 h

Urološka ambulanta:

dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h:

dr Oliver Adrović

Pulmološka ambulanta :

dr Nikolić Emilija – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
dr Kovačić Darinka – ponedeljak i utorak od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Neurološka ambulanta: radi utorkom i četvrtkom od 15 do 19:00 h.

Internistička ambulanta -radi ponedeljkom i utorkom od 15-19:00 h, ordiniraju:

dr Danijela Randjelović
dr Miloš Milić

Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki dan od 07-21:00 h, subota od 08-14:00h (subota od 14:00 do 21:00 h i nedjelja bez zakazivanja)

Raspored rada izabranih doktora 27.03. – 02.04.

Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja

od 27.03. do 02.04.2023.god

Izabrani ljekari za djecu prijepodne:

dr Maja Popović
dr Dragana Knežević

01. i 02.04. – dr Maja Popović

Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:

dr Olivera Mentović

Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 27.03.-31.03.:

dr Goran Komar
dr Sanja Čeprnić
dr Tanja Zgradić
dr Nemanja Rajković
dr Tamara Piljević – od 23. do 31.03. godišnji odmor
dr Đorđe Daničić- od 23.03. do 03.04. godišnji odmor

01.04. – dr Marija Stanišić
02.04. – dr Sanja Topić

Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 27.03.-31.03.:

dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Danka Krivokapić
dr Ana Popović
dr Milica Tošić
dr Vesna Kovač – od 23. do 31.03. godišnji odmor
01.04. – dr Sanja Čeprnić
02.04. – dr Tanja Zgradić

COVID ambulanta prijepodne od 10:30h do 12:30h

27.03.2023. dr Nemanja Rajković
28.03.2023. dr Sanja Čeprnić
29.03.2023. dr Tanja Zgradić
30.03.2023. dr Goran Komar
31.03.2023. dr Nemanja Rajković

COVID ambulanta poslijepodne od 17:30h do 19:30h

27.03.2023. dr Danka Krivokapić
28.03.2023. dr Ana Popović
29.03.2023. dr Sanja Topić
30.03.2023. dr Zinaida Miljković
31.03.2023. dr Milica Tošić

Medicina rada – od 07-15:00 h

Dr Aleksandra Kolundžić

Izabrani doktori za žene­­:

dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne

Izabrani ljekari za ambulante:

Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)

dr Marija Stanišić – od 07:00 – 14:00 h
01.04. – dr Tanja Zgradić

Ambulanta Bijela

dr Gorčin Čovorović -od 07:00 -14:00 h
dr Iljana Danilović-od 10:30-17:30 h
01.04. – dr Milica Tošić

dr Milen Proročić – 07-15:00 h

Urološka ambulanta:

dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h:

dr Oliver Adrović –

Pulmološka ambulanta :

dr Emilija Nikolić – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
dr Darinka Kovačić – ponedeljak i utorak od 15h do 19h (zakazani pacijenti)

Neurološka ambulanta: radi utorkom i četvrtkom od 15 do 19:00 h.

Internistička ambulanta -radi ponedeljkom i utorkom od 15-19:00 h, ordiniraju:

dr Danijela Randjelović
dr Miloš Milić

Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki dan od 10-17:00 h, (od 07:00 do 10:00h i od 17:00 do 20:00 h – bez zakazivanja)

Kućni ljubimci prednosti i nedostaci

Kućni ljubimci prednosti i nedostaci

Kućni ljubimci i mala djeca, dilema koja muči većinu roditelja. Brz tempo života koji nam nameće vrijeme u kojem živimo, previše obaveza, malo stambenog prostora, utiču na konačnu odluku mnogih roditelja. Na pitanje novinarke RTHN Slavice Miletić, da li je za djecu zdravo rasti uz kućne ljubimce, psihološkinja Jelena Pejović daje potvrdan odgovor.

Život u pretjerano čistoj sredini, stvara neotpornost na bakterije, a to je prirodan proces koji jača imunitet, dok previše sterilna sredina ga slabi. Djeca treba da preuzmu određene obaveze oko svog ljubimca, koliko god one bile male. Ljubimac nije igračka i ne može se odložiti i zaboraviti, i njegove potrebe se trebaju poštovati. Dijete postaje živahnije, srećnije i manje vremena je okrenuto društvenim mrežama, video igricama… Čak i male bebe gledaju i uče o životinjama sa kojima žive. Istraživanja su pokazala da bebe u domaćinstvima sa kućnim ljubimcem bolje prepoznavala životinjska lica već u 10. mjesecu života.

-Sa psihološke strane kućni ljubimci su blagoslov za djecu, jer ih uče empatiji, imaju drugara za igru i nestašluke, uče se jeziku koji je malo drugačiji od našeg, razumjevanju, imaju nekog ko ih voli, ko im se raduje, i koga oni vole na poseban način. U toj interakciji oni upoznavaju šta su prave vrijednosti. To je jedan proces gdje se dijete uči da bude odgovorno, da ima razumjevanja za nekog ko ga ne razumije, prosto, imamo dosta benefita kada se dijete odgaja pored kućnog ljubimca.

Na pitanje da li je tačno da se smanjuju alergije kod djece koja imaju kućnog ljubimca, psihološkinja komentariše da imamo pretjerano sterilne sredine svuda oko nas, a ponajviše u kući ili stanu gdje dijete odrasta. Opsesivno čišćenje i sterilisanje svega sa čim dijete dolazi u kontakt, uznapredovalo je u zadnjih par godina. Taj začarani krug pretjerane opterećenosti nije dobar sa psihičke strane. Bitno je naglasiti da ljubimci razbijaju taj sterilitet, dijete dolazi u kontakt sa bakterijama koje nisu toliko štetne. Određena ekspozitura stvari u malim dozama nam pojačava imuni sistem. Nekad su djeca na igralištu stavljala pijesak u usta, danas roditelji od toga prave malo veću buku, prosto djeca treba da budu u sredinama ne tako sterilnim,a ljubimci im u tome pomažu.

Za djecu sa autizmom i njihove porodice, briga o kućnim ljubimcima može da pomogne u smanjenju stresa i stvoriti mogućnosti za uspostavljanje veza podrške.

Australijska longitudinalna studija pokazala je da djeca bez braće i sestara mogu posebno imati koristi od kućnih ljubimaca, možda zato što se ponekad ponašaju kao surogat braće i sestara.

U hraniteljskim porodicama, istraživanja pokazuju da kućni ljubimac može pomoći u olakšavanju bliskih odnosa između hranitelja i djece, kao i da obezbedi društvo sam po sebi.

U međuvremenu, i sama djeca kućne ljubimce svrstavaju u neka od najvažnijih bića u životima, doživljavajući životinjske saputnike kao utjehu i emocionalnu podršku, kao i nepogrešive poverljive osobe za tajnu.

“ Za pravi život, disanje, pomalo neuredna životinja koja trči po kući dobar je način za uspostavljanje tih veza”.

Svjetski dan oralnog zdravlja

Svjetski dan oralnog zdravlja – “Budi ponosan na svoja usta”

Svjetski dan oralnog zdravlja (WOHD) obilježava se globalno svake godine 20. marta. Njegova svrha: osnažiti ljude znanjem za sprječavanje i kontrolu oralnih bolesti, koje pogađa skoro 3,5 milijardi ljudi širom svijeta.

Ova kampanja traje od 2021. – 2023. godine s trenutnim fokusom na „biti ponosan na svoja usta“, jer su vaša usta vrata ka ostatku vašeg tijela. 

Zdrava usta imaju pozitivan uticaj na fizičko, mentalno i socijalno blagostanje. 

Zdravlje zuba i usta na više je načina povezano sa ukupnim zdravljem i dobrobiti cijelog organizma.

Loše oralno zdravlje može uticati na kvalitet života. Oralni bol, nestali zubi ili oralne infekcije mogu uticati na način na koji osoba govori, jede i socijalizuje se. Ovi oralni zdravstveni problemi mogu smanjiti kvalitet života osobe utičući na njenu fizičku, mentalnu i socijalnu dobrobit.

Takođe postoji povezanost između oralnih bolesti i drugih zdravstvenih problema poput dijabetesa, bolesti srca i moždanog udara, respiratornih bolesti kod starijih odraslih osoba, kao i kod beba s prevremenom i niskom težinom.

 Savjeti za zdravlje usta:

• Koristite malu, mekanu četkicu za zube da očistite zube i desni 2 minute ujutro i uveče
• Koristite zubnu pastu za odrasle sa fluorom. Nakon četkanja ispljunite zubnu pastu, ali nemojte je ispirati
• Zamijenite četkicu za zube svaka 3 mjeseca
• Grickajte zdraviju hranu s malo šećera, poput svježeg voća, šargarepe, paprike i nemasnog sira
• Zamjena slatkih pića običnom vodom iz slavine, najbolje je piće za zube
• Pokušajte žvakati žvakaću gumu bez šećera između obroka kako biste stimulisali pljuvačku, što će zaštititi zube od propadanja zuba
• Ako ste pušač, razmislite o prestanku pušenja

 Redovno idite na pregled zuba kod svog stomatologa!

Svakome je potreban redovan preventivni stomatološki pregled. Regularan stomatološki pregled na svakih šest mjeseci je najbolji način da se uvjerite da su vaši desni i zubi zdravi. Šestomjesečnim pregledom omogućićete Vašem stomatologu da dijagnostikuje bilo koji problem kao i da preuzme preventivne mjere koje bi spriječile njegov razvoj.

Pregledi su podjednako važni ukoliko nosite proteze, imate implantate, ili uzimate lijekove koji na bilo koji način utiču na stanje vaših usta, kao što je izazivanje osjećaja suvoće usta ili otečenosti desni. U zavisnosti od toga koliko ste posvjećeni održavanju vaših zuba i desni, problema koji su zatečeni i terapije koju treba sprovesti, koliko brzo se kamenac taloži na vašim zubima.

Budite partner u zdravlju vaših usta i zuba!