Imunizacija predstavlja najbržu,najdjelotvorniju i ekonomski najopravdaniju mjeru koja direktno utiče na smanjenje obolijevanja i umiranja od zaraznih bolesti.Značaj imunizacije za javno zdravlje je neprocijenjiv i ogroman.Mnoge zarazne bolesti koje su nekada predstavljale prvorazredne zdravstvene probleme zbog obolijevanja , umiranja ili invaliditeta danas su eliminisane ili svedene na pojedinačnu pojavu.

Na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Programa obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore za 2017g. , obavezna imunizacija lica određenog uzrasta vrši se protiv sledećih zaraznih bolesti:

-tuberkuloze, dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, malih boginja, epidemijskih zaušaka, crvenke,virusnog hepatitisa „B“ i hemofilusa influence tip b.

Osim individualne zaštite koju postižemo vakcinacijom, sprovođenjem programa obavezne vakcinacije djece određenog uzrasta postižemo visoke stope kolektivnog imuniteta. Za bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka, ukoliko se postigne dovoljan obuhvat vakcinacijom prenos bolesti će biti prekinut – imuni pojedinci će zaštititi neimune tj. onu djecu koja zbog medicinskih razloga ne smiju biti vakcinisana.

Kada bi se prestalo sa vakcinacijom ili kada bi obuhvati bili toliko niski nama bi se zarazne bolesti ponovo vratile.Za zarazne bolesti i njihove prouzrokovače ne postoje granice.

Iz tog razloga u zemljama regiona morbili se ponovo javljaju – u sporadičnoj i epidemijskoj formi. Rumunija je u periodu od 01.01.2016. do 20.10.2017. godine prijavila 9670 oboljelih osoba uključujući 35 smrtnih slučajeva. U Itаliјi je tokom 2017. godine registrovan 3501 slučај sа čеtiri smrtnа ishоdа. U Njemačkoj je tokom 2017.g. registrovan 891 slučaj obolijevanja i jedan smrtni ishod. U Skoplju (Republika Makedonija) je 25. septembra proglašena epidemija morbila. Na Kosovu je prema informacijama iz medija prijavljeno više od 160 oboljelih među kojima su registrovana i dva smrtna ishoda. Većinu oboljelih čine djeca mlađa od 12 mjeseci i djeca uzrasta između 1 i 4 godine koja nisu vakcinisana.Ono što zabrinjava su visoke stope smrtnosti –višestruko više od očekivanog.

 

Izuzetno je važno da se vakcinacija kod djece sprovodi po kalendaru , tj, da se vakcinacija ne odlaže. Odlaganje je loše jer:

• Produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno.
• Povećava rizik da će se dijete zaraziti u periodu kada su posledice  i  komplikacije bolesti potencijalno najopasnije.
• Davanje vakcina pomjera ka uzrastu u kome su neželjene reakcije nakon vakcinacije češće i ozbiljnije.
• Urušava se kolektivni imunitet čime se nanosi šteta ivposebno ugrožavaju ona djeca koja zbog uzrasta ili osnovne bolesti ne mogu biti vakcinisana.

Poslednjih godina mnogo se govori o bezbjednosti vakcina.
Ne postoji savršeno bezbjedno medicinsko sredstvo pa ni vakcina.
Kao i svi lijekovi , tako i vakcine mogu izazvati nuspojave.
Neke nuspojave se javljaju vrlo često (u više od 10% vakcinisane djece), a to su blage nuspojave kratkog trajanja koje prolaze spontano bez posljedica (npr. lokalna reakcija na mjestu primjene). Druge se nuspojave pojavljuju u rasponu od često do rijetko i za njih je takoođe karakteristično da prolaze bez posljedica (npr. osip, povišena tjelesna temperatura, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima i kostima, razdražljivost, nesanica,neutješni plač, febrilne konvulzije). Rizici uvijek postoje ali, na sreću teže nuspojave se daleko rjeđe javljaju nego komplikacije kod prirodne bolesti.

Ne postoji naučno dokazana uzročna povezanost između primjene vakcina i autizma.

Za sve vakcine koje su u upotrebi kod nas (a i šire), korist od primjene uveliko nadmašuje potencijalni rizik od nuspojava. Ta korist odnosi se na sprječavanje bolesti i njenih komplikacija, koje mogu ugroziti život djeteta.Za sve vakcine koje su u Programu odnos koristi i rizika od vakcinacije je u prilog vakcinacija.
Nuspojave se redovno bilježe i prate u svrhu pravovremene intervencije i zaštite zdravlja stanovništva.

Briga o našoj djeci je obostrana. Sve najljepše što im želimo je dobro zdravlje , a za njegovo očuvanje važni su pravilna ishrana, zdravo okruženje, redovna fizička aktivnost ,jednako kao i vakcinacija.