AMBULANTA U BIJELOJ DOBILA INTERNISTU, TOKOM LJETA I PRIVREMENA AMBULANTA NA LUŠTICI
Video preuzet sa RTHN.
Međunarodni dan porodice
MEĐUNARODNI DAN PORODICE
Međunarodni dan porodice prvi put je obilježen 1994.godine pod sloganom “ Da porodični dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”.
Generalna skupština UN proglasila je ovaj datum kao dan promovisanja svijesti o važnosti porodice, podsticanje javnosti na pružanju podrške porodicama i ukazivanja na potrebu da se društveni resursi usmjere u korist nje, u cilju poboljšavanja kvaliteta života svake jedinke i zajednice kao cjeline.
“Porodica je centar života i nikad ne treba prestati da je cijenite. Nedostatak porodice ili porodični problem stvaraju najtužnije ljudske priče”.
Šta je porodica?
Pod modernom porodicom podrazumjeva se mala društvena grupa koja nastaje na temelju društveno priznate veze supružnika (brak) i njihove rođene ili usvojene djece. Osnovna funkcija porodice je socijalizacija potomstva i održavanje psihičke stabilnosti odraslih članova porodice. Dakle, porodicu čine: bračna veza supružnika, rađenje i odgajanje djece, domaća podjela rada, staranje o egzistenciji srodnika. Ono što čini porodicu različitom od drugih zajednica jeste atmosfera intimnosti, privrženosti i briga svih članova porodice. Suština porodičnog odnosa je rađanje i podizanje djece, pravilno usmjerenje i podrška . Poput škole koja se zasniva na didaktičkom trouglu: učenik, nastavnik i gradivo, tako je i porodica neraskidiva veza između roditelja i djece.
Postoje različite forme porodičnog života, od egzistencijalnog minimuma koji čine majka i dijete ili otac i dijete, i takvu vrstu porodice nazivamo nepotpuna porodica, pa sve do proširenih porodica, porodičnih zadruga, u kojima žive više generacija. Funkcije porodice su brojne: ekonomske, biološke, socijalne, psihološke, duhovne. Najvažnija je funkcija socijalizacije ili uvođenje djeteta u život i društvo.
Porodica je zaštićena od strane UN-a i formalno, i to putem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Deklaracije o društvenom napretku i razvoju, te Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije protiv žena.
Ciljevi obilježavanja Međunarodnog dana porodice su postizanje jednakosti između žena i muškaraca u okviru porodice, dijeljenje kućnih obaveza i dužnosti ,zaštita porodice kao osnovne jedinice društva i pomoć pri ispunjavanju odgovornosti prema zajednici.
Međunarodni dan porodice obilježava se na različite načine širom svijeta: kroz programe koji su usmjereni na pružanju podrške porodici, razne organizovane događaje,edukativne radionice i koncerte. Ono najvažnije je možda istaći da je zdrava porodica kamen temeljac za zdravo društvo, i ujedno ako njegujemo odnose u porodici mi pravimo temelj za budućnost ne samo za članove jedne porodice ,nego za čitavo društvo.
“Porodica je kompas koji nas vodi. Ona je inspiracija da dosegnemo velike visine i naša udobnost kada ponekad posustanemo”.
Preventivni dermatološki pregled
PREVENTIVNI DERMATOLOŠKI PREGLED
U Domu zdravlja u Herceg Novom u okviru Euromelanom kampanje organizovaće se preventivni dermatološki pregledi 27.05.2023 god. u terminu od 12 do 15 h, a obavljaće ga dr Tijana Reichel, dr Milica Đurović Bojović, dr sc.med Ana Popović. Svi zainteresovani građani mogu se upisati na listu za pregled, koja će biti na šalteru opšte medicine.
Euromelanom je humanitarna, neprofitabilna, panevropska kampanja čiji je cilj promovisanje i dijeljenje informacija o prevenciji raka kože, rane dijagnostike i liječenja. Vodi je mreža evropskih dermatologa koji velikodušno daju svoje vrijeme da bi služili ovom cilju.
“U okviru kampanje organizuju se i besplatni pregledi stanovništva. Ova aktivnost kulminira javnim skriningom za vrijeme Euromelanom skrining dana koji se odvija jednom godišnje u maju. Slogan ovogodišnje kampanje je „ Da li se štitite od Sunca?“ kako bi se skrenula pažnja da korišćenjem odgovarajućih preventivnih mjera, smanjujemo rizik od nastanka fotooštećenja i raka kože“ kaže dr.sc.med Ana Popović, dermatovenerolog-onkolog.
U našoj zemlji svake godine od melanoma registruje se oko 60 novooboljelih, a oko 70 odsto oboljelih javi se dermatologu u kasnoj fazi bolesti, kada je daleko veći rizik od daljeg širenja bolesti u limfne čvorove i unutrašnje organe. Ono što je izuzetno važno osloboditi se straha od ove bolesti, jer ranim otkrivanjem malignih ćelija u površinskom sloju kože, jednostavnom hiruškom intervencijom u lokalnoj anesteziji završava se liječenje. Naravno, ono što je neophodno jeste da se kasnije pacijent čuva od sunca i redovno odlazi na preglede.
Pacijenti treba da se jave na pregled ako primjete da je nastala neka nova promjena na koži ili da je došlo do promjene na već postojećem mladežu, u smislu različitosti boje, neravnomjernost ivica, uvećanje mladeža, ako neka promjena krvari ili raste.
“Stopa obolijevanja od melanoma je u stalnom porastu, a poslednjih nekoliko godina zabilježen je u sve većoj mjeri i kod mlađe populacije. Ovogodišnja kampanja usmjerena je na poboljšanje zaštite od UV zračenja i među adolescentima. Prema istraživanjima rizik za nastanak melanoma povećan je za 18% među pacijentima koji su imali opekotine od sunca prije 18 godine života”, navodi Popović.
Osjetljivoj grupi pripadaju osobe svijetle puti, kose i očiju, osobe čiji su srodnici već oboljeli od melanoma i oni sa velikim brojem mladeža.
“Nadam se da ćemo zajedničkim radom uspjeti da približimo građanima Crne Gore značaj zaštite od UV zračenja i ranog otkrivanja malignih tumora kože“ naglašava doktorka Popović.
Molimo naše sugrađane da na vrijeme zakažu svoj preventivni pregled.
Imunizacija djece MMR vakcinom
U Domu zdravlja u Herceg Novom u službi izabranog doktora za djecu, svakog vikenda u terminu od 09 do 14 h biće organizovana vanredna imunizacija djece koja nisu vakcinisana obaveznom MMR vakcinom. Nije potrebno prethodno zakazivanje termina.
Uporedo po preporuci Ministarstva zdravlja biće moguća i vakcinacija HPV vakcinom, djevojčica uzrasta od 9 do 14 godina.
Međunarodni dan medicinskih sestara
U Domu zdravlja u Herceg Novom obilježen međunarodni dan medicinskih sestara
Međunarodni dan medicinskih sestara – 12. maj obilježava se širom svijeta na godišnjicu rođenja Florens Najtingejl, britanske medicinske sestre začetnice modernog sestrinstva kao priznate profesije.
Svake godine Međunarodno vijeće sestara (ICN) preporuči temu koju će medicinske sestre širom svijeta istraživati tokom godine. Ovogodišnja tema definisana je pod sloganom „Naše medicinske sestre – naša budućnost“.
Investicije u sestrinsku profesiju uz poštovanje ljudskih prava osiguraće bolje globalno zdravlje.
Briga za zdravlje je kontinuirana od rođenja do smrti, od nezaraznih do zaraznih bolesti, preko mentalnog zdravlja, hroničnih stanja, boravka u bolnici ili porodičnom domu, medicinske sestre treba da pružaju pristupačnu i cjelovitu (holističku) njegu usmerenu individualno na zdravstveno stanje svake osobe.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije do 2023. godine će svijetu biti potrebno još 9 miliona medicinskih sestara da bi se ostvarili razvojni planovi svih zemalja u svijetu. To ukazuje na veliku važnost sestara i nezamjenljivost ove profesije.
Dijeleći znanje i iskustva, medicinske sestre unapređuju profesiju, obezbjeđuju kvalitetnu edukaciju i podižu nivo kvaliteta zdravstvene njege.
Predsjednica Međunarodnog vijeća sestara, dr Pamela Cipriano, rekla je : „Profesija treba da uči iz lekcija pandemije korona virusa, a lekcije treba pretočiti u akcije kako bi u budućnosti medicinske sestre bile zaštićene, poštovane i cijenjene“.
Raspored rada izabranih doktora 15.05. – 21.05.
Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja
od 15.05. do 21.05.2023.god
Izabrani ljekari za djecu prijepodne:
dr Maja Popović
dr Olivera Mentović
20. i 21.05. – dežurni doktor
Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:
dr Ljiljana Ugrinović
dr Dragana Knežević – godišnji odmor do 02.06.
Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 15.05.-19.05.:
dr Vesna Kovač
dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Nemanja Rajković
dr Milica Tošić – godišnji odmor do 19.05.
dr Danka Krivokapić – godišnji odmor do 31.05.
20.05. – dežurni doktor
21.05. – dežurni doktor
Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 15.05.-19.05.:
dr Goran Komar
dr Tamara Piljević
dr Sanja Čeprnić
dr Marija Stanišić
dr Đorđe Daničić
dr Tanja Zgradić – od 24-26.05. ne radi
20.05. – dežurni doktor
21.05. – dežurni doktor
Medicina rada – od 07-15:00 h
Dr Aleksandra Kolundžić
Izabrani doktori za žene:
dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne
Izabrani ljekari za ambulante:
Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)
dr Ana Popović – od 14:00 – 21:00 h
Ambulanta Bijela
dr Iljana Danilović -od 07:00 -14:00 h
dr Gorčin Čvorović-od 12:00-19:00 h
20.05.- dežurni doktor
dr Milen Proročić – 07-15:00 h
Urološka ambulanta:
dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)
Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h
dr Oliver Adrović –
Pulmološka ambulanta :
dr Nikolić Emilija – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
dr Kovačić Darinka – ponedeljak i utorak od 15h do 19h (zakazani pacijenti)
Internistička ambulanta -radi ponedeljkom i utorkom od 15-19:00 h, ordiniraju:
dr Danijela Randjelović
dr Miloš Milić
Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki radni dan od 07:00-21:00 h, vikendom od 08-14:00 h (subotom i nedjeljom od 14:00 do 21:00h – bez zakazivanja).
Raspored rada izabranih doktora 08.05. – 14.05.
Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja
od 08.05. do 14.05.2023.god
Izabrani ljekari za djecu prijepodne:
dr Olivera Mentović
dr Maja Popović –ne radi
13. i 14.05. – dežurni doktor
Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:
dr Ljiljana Ugrinović Todorović
dr Dragana Knežević – godišnji odmor do 02.06.
Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 08.05.-12.05.:
dr Tamara Piljević
dr Sanja Čeprnić
dr Tanja Zgradić
dr Marija Stanišić
dr Đorđe Daničić
dr Goran Komar- radi u Amb. Bijela od 04.05.
13.05. – dežurni doktor
14.05. – dežurni doktor
Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 08.05.-12.05.:
dr Vesna Kovač
dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Nemanja Rajković
dr Danka Krivokapić – Godišnji odmor do 31.05.
dr Milica Tošić – godišnji odmor do 19.05.
13.05. – dežurni doktor
14.05. – dežurni doktor
COVID ambulanta prijepodne od 10:30h do 12:30h
08.05.2023 dr Marija Stanišić
09.05.2023. dr Đorđe Daničić
10.05.2023. dr Sanja Čeprnić
11.05.2023. dr Tanja Zgradić
12.05.2023. dr Tamara Piljević
COVID ambulanta poslijepodne od 17:30h do 19:30h
08.05.2023 dr Vesna Kovač
09.05.2023. dr Sanja Topić
10.05.2023. dr Zinaida Miljković
11.05.2023. dr Nemanja Rajković
12.05.2023. dr Vesna Kovač
Medicina rada – od 07-15:00 h
Dr Aleksandra Kolundžić
Izabrani doktori za žene:
dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne
Izabrani ljekari za ambulante:
Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)
dr Ana Popović – od 07:00 -14:00 h
Ambulanta Bijela
dr Gorčin Čvorović -od 07:00 -14:00 h
dr Goran Komar -od 12:00-19:00 h
dr Iljana Danilović – godišnji odmor do 12.05.
13.05.- dežurni doktor
dr Milen Proročić – 07-15:00 h
Urološka ambulanta:
dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)
Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h:
dr Oliver Adrović
Pulmološka ambulanta :
dr Nikolić Emilija – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
dr Kovačić Darinka – ponedeljak i utorak od 15h do 19h (zakazani pacijenti)
Internistička ambulanta -radi ponedeljkom i utorkom od 15-19:00 h, ordiniraju:
-dr Danijela Randjelović
-dr Miloš Milić
Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki radni dan od 07:00-21:00 h, vikendom od 08-14:00 h (subotom i nedjeljom od 14:00 do 21:00h – bez zakazivanja).
Raspored rada izabranih doktora 01.05. – 07.05.
Raspored rada ljekara u hercegnovskom Domu zdravlja
od 01.05. do 07.05.2023.god
Izabrani ljekari za djecu prijepodne:
dr Dragana Knežević
dr Olivera Mentović- na godišnjem odmoru
01.,02.,06. i 07.05. – dežurni doktor
Izabrani ljekari za djecu poslijepodne:
dr Maja Popović
Izabrani ljekari za odrasle prijepodne od 03.05.-05.05.:
dr Vesna Kovač
dr Sanja Topić
dr Zinaida Miljković
dr Danka Krivokapić – godišnji odmor od 05.-31.05.
dr Milica Tošić – godišnji odmor od 03.-19.05.
dr Nemanja Rajković – 03.05. u Amb. Bijela
01.,02.05. – dežurni doktor
06.,07.05. – dežurni doktor
Izabrani ljekari za odrasle poslijepodne od 03.05.-05.05.:
dr Tamara Piljević
dr Sanja Čeprnić
dr Tanja Zgradić
dr Marija Stanišić
dr Đorđe Daničić
dr Goran Komar – od 04.05. u Amb. Bijela
01.,02.05. – dežurni doktor
06.,07.05. – dežurni doktor
COVID ambulanta prijepodne od 10:30h do 12:30h
03.05.2023. dr Sanja Topić
04.05.2023. dr Nemanja Rajković
05.05.2023. dr Zinaida Miljković
COVID ambulanta poslijepodne od 17:30h do 19:30h
03.05.2023. dr Đorđe Daničić
04.05.2023. dr Tamara Piljević
05.05.2023. dr Sanja Čeprnić
Medicina rada – od 07-15:00 h
Dr Aleksandra Kolundžić
Izabrani doktori za žene:
dr Alenka Srdanović- svaki dan prijepodne,srijeda poslijepodne
Izabrani ljekari za ambulante:
Ambulanta Igalo – (sedmicu prijepodne, sedmicu poslijepodne)
dr Ana Popović – od 14:00 – 21:00 h
Ambulanta Bijela
dr Nemanja Rajković -od 07:00 -14:00 h (03.05.)
dr Goran Komar -od 07:00 -14:00 h (od 04.05)
dr Gorčin Čvorović-od 12:00-19:00 h
dr Iljana Danilović – godišnji odmor do 12.05.
06.05.- dežurni doktor
dr Milen Proročić – 07-15:00 h
Urološka ambulanta:
dr Darko Topić – svakog petka od 15h do 19h (zakazani pacijenti)
Ortopedska ambulanta– svakog četvrtka od 16-19:00 h:
dr Oliver Adrović
Pulmološka ambulanta :
dr Nikolić Emilija – svakog četvrtka i petka od 10h do 14h (zakazani pacijenti)
Call centar JZU Dom zdravlja Herceg Novi radi svaki radni dan od 07:00-21:00 h, vikendom od 08-14:00 h (subotom i nedjeljom od 14:00 do 21:00h – bez zakazivanja)- 01., 02.05. – bez zakazaivanja.
Intervju sa dr Stefom Glušac
Slika i video preuzeti sa RTHN.
Vršnjačko nasilje
Vršnjačko nasilje
Sve više smo svjedoci da je nasilje u svim oblicima pustilo duboke korijene u cijelom svijetu, pa tako prirodnim tokom pokucalo je i na naša vrata. Imitirajući svjetske trendove, mi smo sa oduševljenjem prihvatali modele, sadržaje, savjete i sve ono što je bilo potpuno suprotno od nama poznatih, ukorijenjenih vrijednosti i navika. Djeca sama po sebi ne mogu biti dovoljno stabilna, zrela i ne mogu sami rasuđivati šta je pogubno, a šta je dobro za njih, zato postojimo mi roditelji, porodica, škola… Da li smo zaista uhvatili korak sa savremenim stilom života, da li su kombinacije i modeli vaspitanja koji nam se plasiraju stvorili zabludu i jaz u našim glavama, najbolje svjedoče naša djeca, često podijeljena u grupe nad kojima se vrši jedan vid nasilja ili koje vrše nasilje. Malo je onih između, neutralnih. Nasilnici nisu djeca koja su se samo jedno jutro probudila, i zakoračila u novi dan okupana podlošću, bijesom, i mržnjom. To su djeca koja od najranijeg djetinjstva vrlo jasno pokazuju crte budućih delikvenata. Gdje smo mi kao društvo i porodica vrlo blagonakloni, uz puno odobravanje na bezobrazne opaske i radnje „ malih-nevaljalih“ i ustaljene fraze u koje ni sami ne vjerujemo „ mali su, proći će”. Često je slučaj da su nasilnici izloženi nasilju u svojim porodicama, okolini ili da su svjedoci nasilja u svom okruženju, pa im je taj model ponašanja blizak i čini im se prirodan kao jedini put za ostvarenje cilja.
Na pitanje novinarke RTHN Branke Denda gdje naša omladina pronalazi uzore za nasilje, koje se čini da nije samo vršnjačko nego sveobuhvatno, pokušala je da odgovori psihološkinja Jelena Pejović, kojoj često dolaze baš takvi slučajevi, ali rijetko u ranim fazama.
- Ono što možemo vidjeti danas svuda oko nas da su sve više uzori ljudi sa agresivnim govorom, agresivnim ponašanjem, koji stalno propagiraju neke stilove ponašanja, izgleda, koji su potpuno može se reći i osnova nasilničkog ponašanja. Najbolji pokazatelj danas su društvene mreže. Taj vid uticaja na mlade nam pokazuje da se najviše ugledaju na ljude koji koriste psovke, koji su arogantni koji pokazuju jednu vrstu životnog stila koji je njima u tom trenutku nedokučiv, samim tim mu teže. Prosto, vidimo jedan sistem u kome se degradira škola, školovanje, a propagira brz novac, brz život, to naravno ide kad nismo u kontaktu sa nekim vrijednostima, pa tako i taj put vidimo kao najlakši izlaz iz neke situacije ili kao najbrži put do ostvarenja nekog cilja.
Na pitanje da li je ekonomska situacija uzrok tih pojava ili je nešto drugo, psihološkinja je pokušala približiti.
- Stil koji oni oponašaju je sledeći: da bez mnogo truda i rada, u kratkom vremenskom intervalu dođu do velikog novca, života na visokoj nozi, kao i brzog zadovoljenja prohtjeva ili želja. Šta nam to govori? To nam naravno govori da škola nije u prvom planu, da nam put ličnog obrazovanja nije od velikog značaja. Pitanje je kako da se izborimo sa stvarima i situacijama koje nam nisu po volji. Recimo, nije nam po volji da situacije koje nam se dešavaju rešavamo razgovorom, mirnim putem nego pribjegavamo fizičkom ili verbalnom nasilju. Negdje smo došli do toga da sve želimo riješiti brzo, a ne mirno, i da je model dobiti sve odmah i sad bez prethodno uloženog truda i ubiranja rezultata postepeno. Šta može da nam smeta je širokog spektra, i treba razgraničiti da li je nasilje vršnjačko ili je nasilje u njegovoj sveobuhvatnosti.
Na konstataciju novinarke da se ovo pomalo liči na Bermudski tougao da se ne nazire rješenje, šta mi kao roditelji, a šta institucije mogu konkretno uraditi po pitanju cijele situacije.
- Iako postoje psiholozi po školama, ne znam u kojoj mjeri se njima obraćaju djeca, i u kojoj mjeri se preveniraju potencijalni nasilnici. Dosta je prisutna ta neka neosvješćenost po pitanju posjeta psihologu, dok to ne postane nužno.
Ono što negdje jeste neophodno je da mi kao država napravimo određene sisteme koji će brže rešavati samo nasilje, odnosno vršnjačko nasilje. Poslednjih godina broj vršnjačkih nasilja raste,a stalno se dešava da se vrtimo u jednom začaranom krugu gdje niko ne dobija dovoljno oštru kaznu, odnosno da posluži kao primjer da se nasilje neće tolerisati, prikrivati, i da nasilnici neće biti amnestirani zbog određenih beneficija koje imaju njihove porodice. Da pred zakonom svi budu jednaki, pa tako i počinioci. Ono što možemo jeste da se vratimo edukaciji o vršnjačkom nasilju u školama, da se naprave sistemi, jer je ovo sistemski problem, ako ovo okrenemo na jednu osobu nećemo dobiti ništa. Kome se u školi mogu obratiti, kako, s kojom sigurnošću da će biti zaštićen od osvete nasilnika, šta će se preduzeti kad dijete prijavi nasilje. Prosto, da se objasni kojim redosledom treba ići dijete koje vidi da se nad nekim vrši nasilje ili je žrtva nasilja. Treba se napraviti sistem koji je jak i koji je uvezan. Tako da djeca između sebe neće morati da misli, ako je neko počinio vršnjačko nasilje hoće li biti sankcionisan ili ne. To će im dati sigurnost da će sve biti zaustavljeno. Djeca se jako plaše da prijave nasilje, jer se boje šta će im se desiti i da li će ih drugari osuđivati… Prvo je neophodno osnažiti dijete da prijavi nasilje, jer ćemo onda moći i sve druge strategije i paralele da pravimo, i da pričamo o procentima vršnjačkog nasilja, koji je sigurno mnogo veći nego što mi imamo trenutnu procjenu. Djeca su danas dosta povučena u sebe i ne žele da pričaju o nasilju koje trpe. Tek kad se desi eskalacija kao što je sad bilo u školi u Podgorici, pa roditelji kad saznaju i pokrenu cijelu situaciju onda se nešto i rešava. Djeca se prije svega boje da budu targetirana od nasilnika. Možda je od velikog značaja da se i medijski proprati na pravi način vršnjačko nasilje, i da djeca shvate da nisu oni izolovani slučajevi, da ne traže krivca u sebi, je im se to dešava, već da se to dešava i drugima i da nije u njima problem. U psihologiji se taj fenomen zove naučena bespomoćnost, jer dijete često nema informaciju da se to dešava i može se desiti svima, jer je ono toliko u svojim problemima i strahu da ne vidi dalje. Drugo, podjednako loše je da traži rešenja na internet pa onda imamo samopovređivanja, izolacije, depresije, odbijanje da jedu, postoji širok oblik radnji kojima maloljetno dijete žrtva nasilja pribjegava. Sve nam to ide uz jednu kliničku sliku da se dijete izolovalo i povuklo u sebe.
Put roditeljstva je trnovit put, i često nas životne okolnosti odvlače od biti našeg bića, biti matica duše našoj djeci, mirno more i luka u ovim turbulentnim vremenima prepunim izazova. Oslušnimo i budimo im prijatelji, ohrabrimo ih da nam se povjere i da ćemo zajedno sve bure i oluje zajedno proći složni kao porodica, jaki kao pojedinci. Jer, kad bi se i mi danas prošetali u njihovim cipelama, sjeli u njihove klupe, i ušunjali u njihove nježne duše, shvatili bi koliko je breme stavljeno na ta nejaka leđa.
