IMUNIZACIJA-VAKCINACIJA

Imunizacija predstavlja najbržu, najdjelotvorniju i ekonomski najopravdaniju mjeru koja direktno utiče na smanjenje obolijevanja i umiranja od zaraznih bolesti.Imunizacija je jedna od najuspješnijih javnozdravstvenih inicijativa.Imunizacijom se preveniraju bolesti,komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama preventabilnih bolesti.

Na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Programa obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti  na teritoriji Crne Gore  za 2019.g. , obavezna imunizacija lica određenog uzrasta vrši se protiv sledećih zaraznih bolesti:

-tuberkuloze,dječije paralize,difterije,tetanusa,velikog kašlja,malih boginja,epidemijskih zaušaka,crvenke,virusnog hepatitisa „B“ i hemofilusa influence tip b.

Osim individualne zaštite koju postižemo vakcinacijom, sprovođenjem programa obavezne vakcinacije djece određenog uzrasta postižemo visoke stope kolektivnog imuniteta. Za bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka, ukoliko se postigne dovoljan obuhvat  vakcinacijom prenos bolesti će biti prekinut – imuni pojedinci će zaštititi neimune tj. onu djecu  koja zbog medicinskih razloga ne smiju biti vakcinisana.

Kada bi se prestalo sa vakcinacijom ili kada bi obuhvati bili toliko niski nama bi se zarazne bolesti ponovo  vratile.Za zarazne bolesti i njihove prouzrokovače ne postoje granice.

Svake godine u svijetu se registruje dva do tri miliona smrtnih ishoda od pneumokoknih infekcija,rotavirusnih infekcija, difterije,tetanusa,velikog kašlja,malih boginja kod nevakcinisanih lica, među kojima je najviše djece ispod  pet godina života.

Imunizacija je doprinjela iskorjenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorjenjivanju dječije paralize.

Izuzetno je važno da se vakcinacija  kod djece sprovodi po kalendaru , tj, da  se vakcinacija ne odlaže.Odlaganje je loše jer:

• Produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno.
• Povećava rizik da će se dijete zaraziti u periodu kada su posledice  i  komplikacije bolesti potencijalno najopasnije.
• Davanje vakcina pomjera ka uzrastu u kome su neželjene reakcije nakon vakcinacije češće i ozbiljnije.
• Urušava se kolektivni imunitet čime se nanosi šteta i  posebno ugrožavaju ona djeca koja zbog uzrasta ili osnovne bolesti ne mogu biti vakcinisana.

Svаki rоditеlj trеbа dа igrа ključnu ulоgu u zаštiti svоје djеcе izbоrоm dа ih vаkcinišе. Svаkо djеtе zаslužuје dа budе zаštićеnо оd vаkcinаmа prеvеntаbilnih bоlеsti.

Dоstizаnjе i оdržаvаnjе kоlеktivnоg imunitеtа pоpulаciје prоtiv zаrаznih bоlеsti vаkcinаciјоm је suštinа zајеdničkih nаpоrа u svim zеmljаmа svjеtа.

Mjesec borbe protiv raka dojke

Oktobar je Međunarodni  mjesec borbe protiv raka dojke. Rak dojke čini vodeći uzrok obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom svijeta. Cilj obilježavanja je podstaći žene da se redovno javljaju na preventivne preglede, jer je to najbolji način da se bolest dijagnostikuje na vrijeme, a samim tim poveća i stepen izliječenja. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadijumu i ispravno liječi. Petogodišnje preživljavanje je u tom slučaju iznosi oko 95%.

Neophodno je da žene budu svjesne značaja prevencije kada je ova bolest u pitanju. Prevencija podrazumjeva redovne samopreglede, redovne preglede kod ljekara, reagovanje na svaku uočenu promjenu na dojkama i zdrav  stil života.

Faktori rizika koje ne možete promjeniti:

• Starenje-rizik od raka dojke raste sa godinama starosti
• Genetske mutacije
• Rana menstruacija prije 12. godine i početak menopauze nakon 55.godine duže izlažu žene hormonima , povećavajući njihov rizik od raka dojke
• Žene koje imaju velike grudi imaju veću vjerovatnoću da obole od raka dojke
• Porodična istorija raka dojke među srodnicama prvog red(majka, sestra,ćerka) povećavaju rizik

Faktori rizika koje možete promjeniti:

• Fizička aktivnost – žene koje nisu fizički aktivne imaju veći rizik od dobijanja raka dojke
• Prekomjerna težina i  gojaznost nakon menopauze povećava rizik od raka dojke
• Uzimanje hormonske terapije tokom menopauze kao i oralni kontraceptivi mogu povećati rizik od raka dojke
• Prva trudnoća nakon 30. godina, ne dojenje i ne rađanje mogu povećati rizik od raka dojke
• Konzumiranje alkohola povećava rizik od raka dojke

Neki upozoravajući znaci raka dojke su:

• Novi čvorić u dojci ili ispod pazuha
• Zadebljanje ili oticanje djela dojke
• Iritacija ili potamnjenje kože dojke
• Crvenilo ili ljuštenje kože u predjelu bradavice ili dojke
• Uvlačenje bradavice ili bol u predjelu bradavice
• Iscjedak iz bradavice, osim majčinog mlijeka, uključujući krv
• Svaka promjena u veličini ili obliku dojki
• Bol u bilo kojem predjelu dojke

Ako imate bilo kakve znake ili simptome koji vas zabrinjavaju ,odmah se obratite svom ljekaru.U Domu zdravlja se svakodnevno obavljaju ultrazvučni i mamografski pregledi  u preventivne i dijagnostičke svrhe.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining)

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining)

U Crnoj Gori se Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice sprovodi  od 2016. godine u Domu zdravlja Podgorica. Od 2018. godine u program je uključen Dom zdravlja Herceg Novi i domovi zdravlja u ostalim crnogorskim opštinama. Ispitivanje obuhvata žene starosti od 30 do 64 godine.

Prema zvaničnim podacima, u prošloj godini, u Crnoj Gori su otkrivena 54 nova slučaja raka grlića materice, a primijećena je sve češća pojava ove opake bolesti kod mlađih žena. Karcinom grlića materice je zloćudna(maligna9 promjena koja se razvija na donjem dijelu materice koja je u potpunosti izlječiva ako se otkrije na vrijeme. Najčešće je uzrokovan dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima Humanog Papiloma Virusa(HPV), koji se svrstava u grupu seksualno prenosivih infekcija. HPV je pozitivan u oko 99% slučajeva raka grlića materice.

U toku je druga godina sprovođenja HPV skriniga u Domu zdravlja Herceg Novi, za žene starosti od 30 do 42 godine. Žene koje su registrovane kod izabranog ginekologa i pripadaju grupi za skrining, će biti pozvane telefonom i obaviještene o terminu pregleda. Ovim putem pozivamo ženeiz navedene starosne grupe koje nemaju izabranog ginekologa da obave registraciju. Takođe apelujemo na žene koje nisu dale, ili su promijenile broj telefona, da se jave i dostave kontakt telefon.

Priprema za testiranje podrazumijeva prekid svakog vida lokalne terapije- vaginalne tablete i gelove najmanje tri dana prije pregleda.

Ispitivanje podrazumijeva ginekološki pregled i uzorkovanje brisa sa grlića materice i bezbolno je. Rezultati testa se očekuju nakon dvije sedmice i o njima će svaka žena biti obaviještena. Ukoliko je HPV test negativan ponavlja se za 5 godina. U slučaju pozitivnog HPV testa zakazuju se dalje dijagnostičke procedure po nacionalnom programu. HPV testiranje i svi dodatni pregledi su besplatni.

Iz skrining programa su isključene trudnice i porodilje dva mjeseca nakon porođaja. Nakon tog perioda je potrebno obaviti testiranje.

Dođite na skrining i spriječite da se bolest kasno otkrije!

NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA

U Crnoj Gori se sprovodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji uključuje muškarce i žene uzrasta od 50 do 74 godine.

Veoma jednostavnim testom moguće je otkriti polipe iz kojih može nastati rak. Ovim testom je moguće otkriti rak u početnoj fazi kada je liječenje uspešno.

Rak debelog crijeva je drugi najčešći zloćudni tumor u obolevanju i umiranju.

Tačan uzrok nastanka raka nije u potpunosti jasan. Najčešće se javlja kao posledica dejstva naslednih faktora i faktora sredine, načina ishrane i stila života.

Faktori rizika su ishrana bogata crvenim mesom i životinjskim mastima, pušenje, alkohol, gojaznost i slaba fizička aktivnost.

Od raka debelog crijeva može da oboli praktično svako, ali se on najčešće javlja kod ljudi između 50 i 74 godine starosti u oba pola.

Bolest se dugo razvija bez vidljivih tegoba. Kada se znaci pojave, bolest je već uznapredovala.
Najčešći simptomi raka debelog crijeva su:

• krvarenje u stolici,
• promjene u pražnjenju crijeva,
• bolovi u trbuhu,
• malokrvnost
• gubitak tjelesne težine.

Rano otkrivanje (skrining) raka debelog crijeva podrazumijeva testiranje zdravih osoba, bez prisutnih simtoma i znakova bolesti, u cilju otkrivanja promjena, najčešće polipa, koje prethode nastanku raka ili raka u ranoj fazi.

Polipi su dobroćudne izrasline u unutrašnjosti crijeva. U nekim polipima vremenom mogu da nastanu zloćudne promjene. Vrijeme prelaska dobroćudne u zloćudnu promjenu mjeri se godinama.

Blagovremenim otkrivanjem i uklanjanjem polipa prije nego što se u njima pojave zloćudne promjene, sprečavamo nastanak raka.

Postoji nekoliko načina skrininga. Testiranje uzorka stolice na prisustvo krvi, koja je nevidljiva golim okom, a koja je često prvi znak postojanja polipa ili raka u debelom crijevu, najčešće je korišćena metoda.

Sve osobe koje imaju od 50 do 74 godine trebalo bi da urade test na skriveno krvarenje u stolici.

Pozitivan test još ne znači postojanje raka. Osobe kod kojih je test pozitivan upućuju se na kolonoskopiju, kako bi se otkrio uzrok krvarenja – dobroćudni polip, maligna bolest ili neko drugo oboljenje debelog crijeva. Ukoliko je test negativan, ponovo testiranje na skriveno krvarenje u stolici radi se nakon dvije godine.

Ovaj metod pregleda stolice je brz, jednostavan i jeftin. Sprovodi ga osoba sama, kod kuće, a rezultate testa tumači ljekar.

Osobe kod kojih je test pozitivan upućuje se na kolonoskopiju kako bi se utvrdio uzrok krvarenja.

Kolonoskopija je pregled debelog crijeva, koji se radi poslije dobijenog pozitivnog rezultata pregleda stolice na skriveno krvarenje, a u cilju ranog otkrivanja raka.

Kolonoskopiju radi ljekar savitljivom cijevi debljine prsta koju uvodi kroz čmar laganim guranjem, a preko kamere na vrhu cijevi pregleda čitavu dužinu debelog crijeva sve do njegovog prelaza u tanko crijevo. Pregled je uglavnom bezbolan.

Kolonoskopija je najbolja dijagnostička metoda pregleda debelog crijeva jer omogućava najtačniji pregled cijele sluzokože debelog crijeva. Pored pregleda, kolonoskopijom je moguće bezbolno ukloniti polipe, pa je time kolonoskopija u brojnim slučajevima i definitivna terapija. Pored tumorskih promjena, pregledom se mogu otkriti i druge bolesti crijeva.

Polipi su dobroćudne izrasline na sluzokoži debelog crijeva. U njima vremenom može nastati zloćudni tumor. Zato je njihovo otkrivanje i uklanjanje važno u sprečavanju raka debelog crijeva.  Većina polipa se u toku kolonoskopije odmah uklanja u cjelosti i šalje na patohistološki pregled. Biopsija nije bolna.

Raspored rada izabranih doktora 19.10. – 25.10.

Raspored rada izabranih doktora 19.10. – 25.10.

Raspored rada izabranih doktora 12.10. – 18.10.

Raspored rada izabranih doktora 12.10. – 18.10.

Obavještenje o preseljenju tima izabranog doktora

JZU DOM ZDRAVLJA HERCEG NOVI

 Herceg Novi, 07.10.2019.

Obavještenje o preseljenju tima izabranog doktora

 Od 08.10.2019. godine, tim izabranog doktora ambulante Topla će nastaviti sa radom u glavnoj zgradi Doma zdravlja.

Kao i do sada u timu rade dr Tanja Zgradić i medicinska sestra Ljubica Marjanović. Svi registrovani pacijenti će zdravstvenu zaštitu ostvarivati preko istog tima. Radno vrijeme tima je organizovano kao i za ostale timove izabranog doktora, u smjenama.

Ovom reorganozacijom smo poboljšali dostupnost svih sadržaja Doma zdravlja Herceg Novi i izbjegli „kruženje“ pacijenata od ambulante Topla do glavne zgrade i omogućili pacijentima da u jednom dolasku obave i neke dijagnostičke procedure, konsultacije i dobiju svu terapiju na jednom mjestu.

                                                               MENADŽMENT  DOMA ZDRAVLJA

Raspored rada izabranih doktora 05.10. – 11.10.

Raspored rada izabranih doktora 05.10. – 11.10.

Raspored rada izabranih doktora 28.09. – 04.10.

Raspored rada izabranih doktora 28.09. – 04.10.

Program “Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje”

Program “Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje”

JZU Dom zdravlja Herceg Novi organizuje besplatan dvanaestonedjeljni program  Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje za roditelje djece uzrasta od 2 do 9 godina, a početkom oktobra će krenuti prva grupa polaznika.

Ovaj program namijenjen je roditeljima koji žele da unaprijede komunikaciju i kvalitet odnosa sa djetetom, ali i riješe konkretan izazov/problem kada je roditeljstvo u pitanju. Program vode psiholog Jelena Pejović i medicinska sestra Bogoljubka Dabanović.

Program se realizuje u maloj grupi, a svaki od roditelja na početku određuje jedan konkretan cilj u odnosu sa djetetom na kojem želi da radi u toku trajanja programa. Na takav način roditelj na konkretnom primjeru vježba nove vještine, koje kasnije može primijeniti na sve ostale poteškoće u vaspitanju. Osim toga, rješavajući jedan konkretan problem, roditelj mijenja cjelokupan odnos sa djetetom.

Prijave sa kontakt podacima, imenom, prezimenom i uzrastom djeteta se šalju na email adresu cenzapod@t-com.me, a moguće je i prijaviti se pozivom na broj telefona 069 23 66 44.

Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje je program napravljen tako da iz sedmice u sedmicu roditelji usvajaju po jedan princip u vaspitanju, počevši od izgradnje odnosa sa djetetom, pa sve do postavljanja granica.

Na radionicama će roditelji u grupi raditi na konkretnim situacijama, koje im je onda samim tim lakše da izvedu kasnije kod kuće, sa djecom.

Oni će dobijati konkretne zadatke koje treba da vježbaju sa djetetom kod kuće, ali to nijesu aktivnosti koje iziskuju izdvajanje dodatnog vremena, već se odnose na situacije koje se već događaju i sastavni su dio svakodnevice.

Kako bi program imao efekta, polaznici su obavezni da redovno prisustvuju tokom 12 sedmica. Kao i dolazak na inicijalni interviju, kako bi svakog polaznika individualno upoznali sa programom.

Susreti će biti organizovani jednom sedmično, srijedom od 18h, u trajanju od 2 sata. Osim toga, povremeno će se praktikovati i telefonsko savjetovanje, naročito ukoliko se roditelj suočava sa dodatnim poteškoćama ili ima nedoumica u vezi sa načinom na koji izvodi zadatke.

Program Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje nastao je kao plod partnerstva univerziteta Oksford, Kejptaun i Bangor kao i Klovnova bez granica iz Južne Afrike. Program je do sada realizovan u više zemalja širom svijeta, od Južne Afrike, preko Tajlanda, Filipina, Sudana i mnogih drugih, a u Crnoj Gori se sprovodi uz podršku UNICEF-a.